Ko se po završetku dana iftari u jednom području, a zatim otputuje avionom ili se iftari u avionu prije nego što poleti, a zatim, nakon što poleti, vidi Sunce, post mu je ispravan i može nastaviti da jede i pije. Ovo je stav Abdurrezzaka Afifija, Ibn Baza i Usejmina.
2. Da li će osoba koja je u avionu pratiti zalazak Sunca kako bi se iftarila ili će se oslanjati na vrijeme iftara u najbližoj državi ili onoj koja graniči sa njom?
Ko putuje avionom i posti, a zatim pomoću sahata ili drugog sredstva sazna da je nastupilo vrijeme u državi iz koje putuje ili u državi koja je blizu njega, ali zbog visine u kojoj se nalazi i dalje vidi Sunce, neće se iftariti sve dok Sunce ne zađe. Ovo je fetva Abdurrezzaka Afifija, Ibn Baza i Usejmina.
Obaveza je postaču da posti od pojave zore do zalaska Sunca gdje god da bio, bez obzira da li dan bio kratak ili dug, pod uslovom da se dan i noć smjenjuju u periodu od dvadeset i četiri sata.
Međutim, ako post postane težak do te mjere da se ne može izdržati i postoji bojazan od štete ili bolesti, dozvoljeno je prekinuti post i napostiti u danima kada se za to bude imala mogućnost. Ovo je stav Ibn Baza, Usejmina i dr. Također je ovo stav Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Ko živi u državi gdje se noć i dan ne smjenjuju u periodu od dvadeset četiri sata, kao npr. da dan traje četrdeset osam sati ili sedmicu ili mjesec ili čak više od toga, onda će dužinu noći i dana određivati na osnovu posmatranja noći i dana u državi koja mu je najbliža, a u kojoj oni traju ukupno dvadeset i četiri sata. Ovo je fetva Ibn Baza, Usejmina i dr. Također je ovo stav Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Propis onoga ko izgubi razum i svijest pod uticajem anestezije je kao i propis onoga ko je imao nesvjesticu.
Ko nanijeti post, a zatim padne u nesvjest obuhvata ga jedna od dvije situacije:
Prva: Da nesvjestica traje cijeli dan, tj. da padne u nesvjest prije pojave zore i da to stanje traje sve dok Sunce ne zađe. Takvoj osobi post nije ispravan i mora taj dan napostiti i ovo je stav većine učenjaka: malikijskog, šafijskog i hanbelijskog mezheba.
Druga: Da se osvjesti jedan dio dana, pa makar i na tren. Tada mu je post ispravan i nije dužan da naposti taj dan. To je stav šafijskih i hanbelijskih učenjaka. Nekada se uz anesteziju dadne i neka hranjiva materija što kvari post, pa makar stanje nesvjesti trajalo i cijeli dan.
Ako se potvrdi da su tablete kojima se sprečava trudnoća, i mjesečni ciklus štetne po zdravlje žene, onda joj je obaveza da ih ne konzumira, bez obzira da li to bilo u ramazanu s ciljem posta cijelog mjeseca ili u drugim mjesecima. Ovo je fetva Stalne komisije za islamska pitanja u S. Arabiji, sektora za fetve u Kuvajtu, te fetva Ibn Baza i Usejmina.
Islamski učenjaci se razilaze da li su dužni postiti svi ljudi ukoliko samo stanovnici jedne države vide mlađak ili svaka država ima svoje posebno viđenje mlađaka:
Prvi stav: Svi su u toj situaciji obavezni da poste i to je govor većine učenjaka, hanefija, šafija i hanbelija, Ibn Tejmije, Ibn Baza, Albanija, te Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Drugi stav: Nije obavezno svima postiti, jer se vremenske zone razlikuju, nego je obaveza samo onima koji vide mlađak, što je stav učenjaka šafijskog mezheba, nekoliko učenjaka od naših dobrih prethodnika, a izabrali su ga i imam San'ani i šejh Usejmin.
Nije dozvoljeno oslanjanje na satelite prilikom gledanja u mlađak i ovo je stav Ibn Usejmina.
Dozvoljeno je koristiti astronomske opservatorije, durbine i sl., ali nije obaveza. Kada bi se mlađak vidio na takav način, viđenje bi bilo pouzdano. Ovo je stav Ibn Baza, Ibn Usjemina, Vijeća velikih učenjaka i Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Nije se dozvoljeno oslanjati na astronomske proračune kada je u pitanju nastupanje mjeseca ramazana i u vezi ovog pitanja postoji koncenzus islamskih učenjaka kojeg prenose imam El-Džessas, Ibn Rušd, Kurtubi, Ibn Temijje.
Dozvoljeno je mršenje putniku, pa makar putovao i takvom vrstom prevoznih sredstava i putniku koji ima poteškoća prilikom putovanja, a i onome ko ih nema. Jednoglasan stav učenjaka po ovom pitanju prenosi Ibn Tejmijje.
Po jednoglasnom stavu islamskih pravnika konzimiranje duhana kvari post.
ﷻ vezi flebotomije, vađenja krvi zbog analize i doniranja krvi postoje dva stava islamskih učenjaka:
Prvi stav: Sve ovo ne kvari post, a to se temelji na stavu većine uleme koji kaže da hidžama[1] ne kvari post, iako je bolje takvo nešto odgoditi nakon iftara. Ovo je stav Ibn Baza.
Drugi stav: Kvari post, i to je jedan od stavova u hanbelijskom mezhebu, stav Ibn Tejmijje. Ibn Usejmin smatra da flebotomija i doniranje krvi kvari post, analogno hidžami, dok davanje krvi za analizu ne kvari.
Taj postupak ne kvari post i ovo je stav zahirija, grupe malikijskih učenjaka, Kadija Husejna, učenjaka šafijskog mezheba, Hasana b. Saliha, Ibn Tejmijje, Ibn Usejmina. Ako bi se klistiranje obavilo noću bilo bi bolje, a većina učenjaka smatra da taj postupak kvari post.
Korištenje kapi za nos kvari post i ovo je stav većine učenjaka, hanefija, šafija, malikija i hanbelija.
Svaki oblik dijalize kvari post, i ovo je stav Ibn Baza i Stalne komisije.
Inhalator ne kvari post po mišljenju Ibn Baza, Ibn Usejmina i dr. Na ovom stavu je i većina učesnika devetog simpozija islamskog prava i medicine pri islamskog organizaciji za medicinska pitanja u Kuvajtu, održanog 1997. godine.
To su tablete koje se stavljaju pod jezik radi liječenja nekih od srčanih bolesti, a koje se neposredno nakon stavljanja tope i putem krvi odlaze do srca, te na takav način sprečavaju iznenadne srčane udare. Ništa od ovih tableta ne ulazi u trbuh. Korištenje ovih tableta ne kvari post pod uslovom da se ništa od tih tableta ne proguta.
Ovo je stav Ibn Baza i jednoglasan stav Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Korištenje kisika za disanje ne kvari post, i ovo je stav donesen na desetom zasjedanju Kolegija islamskih pravnika pri Organizaciji islamske konferencije.
Korištenje takvih injekcija koje nisu hranjive ne kvari post, bez obzira davale se u mišić, venu ili ispod kože. Ovo je stav Ibn Baza, Ibn Usejmina, i drugih poput Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj), Stalne komisije i sektora za fetve u Kuvajtu.
Taj postupak kvari post i ovo je stav Ibn Baza, Ibn Usejmina, Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj), i Stalne komisije.
Korištenje čepića ne kvari post i ovo je ono što se razumije iz zahirijskog mezheba, grupe malikijskih učenjaka, stav Ibn Usejmina, a na ovom stavu je i većina učesnika devetog simpozija islamskog prava i medicine pri islamskog organizaciji za medicinska pitanja u Kuvajtu.
Kada postač u svoju uretru[2] unese neku tekućinu ili mast, to ne kvari post i to je stav većine učenjaka, hanefija, malikija i hanbelija.
Također, ni kateter, ni optički pregled unutrašnjosti jednjaka, unošenje lijekova, otopine za pranje mjehura, medicinskog pribora ili sredstava koji se unosi u tijelo radi jasnijeg pregleda ne kvari post i ovo je fetva Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Ništa od ovog ne kvari post po stavu Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj). Suvremena medicina je dokazala da nema otvora između reproduktivnog i probavnog sustava.
Dozvoljeno je postaču koristiti pastu za zube pod uslovom da ne dođe do grla. Ovo je stav Ibn Baza, Ibn Usejmina, i Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Dozvoljava se postaču da koristi kapi za oči i ovo je stav hanefija, šafija, Ibn Baza, Ibn Usejmina.
Dozvoljava se postaču da koristi kapi za uši i to je stav Ibn Hazma, Ibn Usejmina i Ibn Baza.
Većinom ovi losioni sadrže vodu, pa ako to dospije u grlo i postač ga proguta pokvario je post, kao npr. ako su bubnjići puknuti, voda dopire do grla. Ako ništa do grla ne dolazi, onda je post ispravan i to je stav Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Boje i masti ne kvare post i ovo je stav Ibn Tejmijje, Ibn Usejmina, i Kolegija za islamski fikh (El-Mudžemme'-l-fikhi-l-islamijj).
Postaču je dozvoljeno da proba okus hrane, ako u tome postoji neka potreba ili korist, poput toga da sazna kvalitet hrane, količinu posoljenosti, kod kupovine, a ne kod provjere, pod uslovom da nakon toga ispljuje ili izapere usta, istrlja jezik, i ovo je stav većine učenjaka, hanefija, šafija, i hanbelija.