Wallifaande: Fatin Sabri
Firo: Mamadou Tafsir Balde
2018
Muulo arano
Yettoore e mantoore woodanii Alla tun. Hiɗen wallinora Mo, insinora Mo, tuubanen Mo junubaaji men e goopi golle men.
Miɗo seedoo wonnde reweteeɗo alaa ko wanaa Alla tun, O alaa kafidiiɗo, e wonnde Muhammadu ko jeyaaɗo Makko e Nulaaɗo Makko.Miɗo seedoo kadi wonnde Iisaa geɗal Maryma, ko jeyaaɗo Alla e Nulaaɗo Makko.
Ndee deftere, ko ñoggannde raɓɓindiniraande ɓanngingol njuɓɓudi nulal Iisaa ngal (yo o his), ɗum le ko gomɗingol Alla, rewa Mo Kanko tun. Mi etoto fillorgol daarol Iisaa on e yumma makko Maryama, wonndude e dalilji eggiraaɗi ka Alqur'aana e ka Tawreeta e ka Linjiila, ndayginirgol ndee fiɓnde sellunde.
Ndee deftere wallitoto ɗaɓɓitooɓe goonga ɓen, e joomiraaɓe haqqille selluɗe ɓen, anndugol wonnde nulal ngal Alla nuliri denndaangal Nulaaɓe ɓen, ko nulal gootal ngal, ngal woni noddugol e wootinɗin-gol Alla, no laaɓiri.
Almasiihu on non, ko gooto e ɓen nulaaɓe gomɗuɓe o jeyanoo, etinooɓe fewnirde mofte maɓɓe ɗen tawhiidi laaɓuɗo. Kono ɗuuɗuɓe e maɓɓe woopiti laawol ngol, ɓe jokki mbeleeɗe maɓɓe, ɓe woɗɗitii tinndinooje diina maɓɓe kan.
Alqur'aana [2] 3 :33-37
Pellet, Alla Suɓike Aadama e Nuuhu e yimɓe Ibraahiima ɓen e yimɓe Imraana ɓen e hoore tagoore nden. (33).Jurriiya (genyol) yoga e maɓɓe iwde e yoga. Alla ko Nanoowo, Annduɗo. (34).Janto nde debbo Imraana on wi'unoo: "Joomi an, min mi takkanii Ma kon woni ka nder reedu am, ko rinɗinaa ɗum, jaɓanam, pellet, An ko A Nanoowo Annduɗo". (35).Nde o jibinnoo mo o wi'i: "Min mi jibinii mo ko o deyel", ko Alla ɓuri Anndude ko O jibini, gorko laataaki wano debbo. "Min mi innii mo Maryama, min mi moolnii mo e Maaɗa e jurriiya makko on immorde seytaane raɗaaɗo on". (36).Joomi makko Jaɓirani mo jaɓannde moƴƴere,O Neiri mo needi moƴƴundi,O Halfini mo Jakariya. Tuma kala Jakariya naati e hoore makko ka Mihraab, o tawda mo e arsike, o wi'a : Hey Mariyam, hol no heɓirɗaa ɗum? O jaaboo: Ɗum ko ka Alla iwri. Pellet, Alla no arsikira on O Muuyi, ko aldaa e hasboore". (37).
Alqur'aana 3 :42-47
(Janto) tuma nde Malaa'ika'en wi'unoo: "Ko an Maryama, pellet Alla Suɓike ma, O laɓɓinii ma [O suɓii] e rewɓe winndere nden(42)".Ko an yo Maryama, toƴƴinano Joomi maa, sujjaa, ruƴƴidaa e ruƴƴooɓe ɓen(43).Ɗum, ko jeyaaɗum e kumpite wirniiɗe, ɗe Meɗen wahayina e maaɗa. A tawdanooka e maɓɓe (aan Muhammadu), nde ɓe weddotonoo kuɗi maɓɓe ɗin: (anndugol) ko hommbo e maɓɓe ne'ata Maryama; a tawdanooka e maɓɓe kadi, nde ɓe wennjaynoo.Nde Malaa'ika'en wi'unoo: "Ko an yo Maryama, Alla no wewlinire Konngol immorde e Makko: Innde makko, ko Almasiihi (meema-sella), Iisaa geɗal Maryama, koohoojo aduna e laakara, jeyaaɗa e ɓaɗtinaaɓe [ka Alla]".(45)Himo yeewtida e yimɓe ɓen ka woofordu e ka sagatalaaku, ko o jeyaaɗo e moƴƴuɓe ɓen(46).O wi'i: "Joomi am, hol no ɓiɗɗo laatoranta lam, ɓanndinke meemaali lam?". O Daali: "Ko wano non. Alla no Taga ko O Muuyi. Si O ñaawii fiyaaku, O daalanay mo [tun]: "Laato! o laatoo (47)".
Alqur'aana 19 :16-35
Janto ka Deftere, Maryama, tuma nde o woɗɗitinoo e yimɓe makko ɓen [o yaari] e nokkuure funɗnaangeere(16).O jogitii gaanin maɓɓe wirngallo. Men nuli e makko (Jibriilu) Ruuhu Amen on, o nanndintinanii mo e ɓanndinke fotondirɗo(17).O maaki: "Mi moolorii Yurmeteeɗo On e maaɗa, si tawii a ko a gomɗuɗo, [wata a ɓaɗo lam](18).O wi'i: "Anndu min, ko mi Nulaaɗo Joomi maa, fii yo mi okke suka laaɓuɗo".(19)O maaki: "Ko honno suka laatoranta lam, hara ɓanndinke meemaali lam, mi laataaki kadi jeenoowo?"O wi'i: "Ko wano non Joomi maa daaliri, wonnde ɗum ko ko newanii lam! E no Men waɗira mo maande wonannde yimɓe ɓen, e yurmeende immorde e Amen. Ɗum wonuno fiyaaku ñaawaaɗo".(21)O sowii mo, o poɗtodi e makko e nokkuure woɗɗitiinde.(22)Ŋata (Ŋatwere) nden fiɗi mo e jullere tamarohi, o maaki: "Ee jalla am! Hara nun mi maayuno ko adii ɗum! Mi wona yejjitaaɗo fii mun".(23)O noddiri mo ley makki, [wiide mo]: "Wata a suno. Joomi maa waɗii ɓunndu ley (koyɗe) maa.(24)Yeƴu senngo maa, jullere tamarohi kin, liɓaa e maaɗa, ɓennduɗe teɓeteeɗe.(25)Ñaamaa yaraa ɓuɓɓinaa ɓernde. Si a yi'ii gooto e ɓanndinke, maakan [Mo]: "Min dey, mi takkanii Yurmeteeɗo on koorka: Mi wowlidatah e neɗɗanke hannde on".(26)O ardi e makko ka yimɓe makko ɓen, himo tammbii mo. Ɓe wi'i: "Ko an yo Maryama, a addii huunde haawniinde!(26)Ko an yo banndiraawo Haaruuna, baaba maa wonaano neɗɗo bonɗo, yumma maaɗa kadi laataaki jeenoowo".[Maryama] joopii e makko [kanko boobo on]. Ɓe wi'i: "Ko honno men yewtirta wonɗo sanfa fewndiiɗo e woofordu?"(29)[Iisaa boobo] on maaki: "Min on, ko mi jeyaaɗo Alla. O okkii lam Deftere nden, O toɗɗii lam Annabaajo.(30)O waɗi lam barkinaaɗo e nokku kala ka mi woni; O wasiyori lam julde e Jakka, fodde miɗo wuuri.(31)E ɗigganoowo yumma am. O waɗaali lam dunndarankeejo malkisaaɗo.(32)Kisiyee on wonii e am, ñalnde mi jibinaa, e ñalnde mi maayata e Ñalnde mi immintintee ko mi wuuruɗo".(33)On ko Iisaa, geɗal Maryama: daalol goonga, ngol ɓe sikkitoo fii mun.(34)Haananaa Alla, nde O jogitotoo ɓiɗɗo. Senayee wonanii Mo! Si O ñaawii (faandanagol) fiyaaku, O daalanay mo tun: "Wonu"! O wona.
Alqur'aana 5 :75-76
Almasiihi ɓiɗɗo Maryama on wonaali, si wanaa Nulaaɗo. Gomɗii Nulaaɓe feƴƴiino ado makko. Neene makko ko goonguɗo, kamɓe ɗiɗo, hiɓe ñaamaynoo ñaametee. Ndaaru ko honno Men ɓannginiranta ɓe Aayeeje ɗen, refti ndaaraa ko honno ɓe wonaa fefindoreede.(75)Maaku : "E on reway ko wonaa Alla, kon ko jeytantaa on lorra wanaa nafa?" Alla non ko Nanoowo, Annduɗo.(76)
Alqur'aana 3 :48-50
Himo anndina mo deftere nden, e Ñeeñal ngal e Tawreeta e Linnjiila,(kadi) ko o Nulaaɗo e ɓiɓɓe Israa'iila ɓen, wonnde: "Gomɗii mi addanii on maande immorde ka Joomi mon. Wonnde miɗo tagana on immorde e loopal, ko wa'i wa sonndu, mi wutta e muuɗum ndu wonta sonndu e duŋayee Alla. Mi wumtina bunɗo, mi selli- na baadaaɗo, mi wuurnitira maayɓe e duŋayee Alla. Mi humpita on ko ñaamoton e ko maroton ka cuuɗi mon. Pellet, hino e ɗum, maande wonanan- de on, si on laatike gomɗimɓe.(49)e goonginɗo ko woni yeeso am, immorde e Tawreeta, e no mi daginana on yoga e ko harmina- noo e mon. Mi addanii on maande, immorde ka Joomi mon. Hulee Alla, ɗoftoɗon mi". 50
Alqur'aana 5 :112-115
(Janto) tuma nde laaɓamɓe [ma] ɓen wi'unoo: "Ko an yo Iisaa ɓiɗɗo Maryama, hara Joomi maa no waawi jippinande men kooliwal ka kammu?" O maaki: "Hulee Alla, si on laatike gomɗimɓe".112Ɓe wi'i: "Men faala ñaamude e maggal, ɓerɗe amen ɗen deeƴa, men annda wonnde a goonganii men, men wona e maggal, jeyaaɓe e seeditiiɓe". 113Iisaa ɓiɗɗo Maryama on maaki: "Yaa An Alla, Joomi amen, Jippinan men kooliwal immorde ka kammu, ngal wonana men iidi wonannde adiiɓe amen e sakkitiiɓe amen, e maande immorde ka Maaɗa. Arsikaa men: ko An woni Moƴƴo Arsikoowo".Allaahu On daali : "Ko Mi Jippinanoowo on ngal. Kono kala yedduɗo e mo'on ɓaawo ɗum, Mi leptiray mo lepte ɗe Mi leptataa hay gooto e tagoore nden".
Alqur'aana 3 :52-53
Nde Iisaa so'unoo keeferaaku ngun e maɓɓe, o maaki: "Ko hommbo wallata lam e [diina] Alla [kan]?". Hawaaruyaŋko'en wi'i: "Menen ko men wallooɓe [e diina] Alla [kan], men gomɗinii Alla, seedo wonnde ko men jebbiiliiɓe".52Joomi amen, men gomɗinii ko jipinɗaa kon, men jokkii Nulaaɗo on. Winndu men e seediiɓe ɓen".53
Alqur'aana 61 :14
Ko onon yo gomɗimɓe! Wonee wallooɓe Alla, wano Iisaa geɗal Maryama on maakirannoo laaɓamɓe mo ɓen: "Ko homɓe wallatan mi ka Alla?" Laaɓamɓe mo ɓen wi’i: "Menen ko men wallooɓe (fii ko) Alla (kon)". Fedde goo e Banii-Israa’iila’en gomɗini, ndeya nden yeddi. Men semmbini gomɗimɓe ɓen e hoore ayɓe maɓɓe ɓen, ɓe waɗtini ko ɓe fooluɓe.
Alqur'aana 3 :54-59
Ɓe fewji Alla kadi Fewji. Ko Alla ɓuri moƴƴude e fewjooɓe ɓen.(Janto) nde Alla daalunoo: "Ko an yo Iisaa, Min ko mi hunnoowo ma e ɓamtoowo ma faade ka Am, e Laɓɓinoowo ma e ɓen yedduɓe, (Mi) Waɗa ɓen jokkuɓe ma e hoore ɓen yedduɓe haa Ñalnde Darngal. Refti ko faade ka Am woni ruttorde mon, Mi ñaawa hakkunde mon ko luutondirayno-ɗon e muuɗum.55Si ko ɓen yedduɓe, Mi leptayɓe lepte muusuɗe ka aduna e ka laakara; hara faabotooɓe alanaaɓe.56Ammaa ɓen gomɗimɓe ɓe golli golle moƴƴe, O hunnanay ɓe mbarjaari maɓɓe ndin. Alla yiɗaa tooñooɓe ɓen".57Ɗum ɗoo, Meɗen janngana maa ɗum, immorde e Aayeeje e jaŋtoore ñeññaannde.58Pellet, sifa Iisaa ka Alla, ko wano Aadama; O tagiriii mo e mbummbuldi, refti O daalani mo: "Laato!" o laatii.
Alqur'aana 4:157-159
e wi'ugol ɓe : "Menen men warii Iisaa Meme-sella, geɗal Maryama, Nulaaɗo Alla on". Ɓe waraali mo, ɓe fetaali mo; ko woni, o nanndinana ɓe! Pellet, ɓen luutondirɓe fii makko: ɓe wonii e sikkitaare fii makko. Anndal alanaa ɓe e fii ɗum, si wanaa jokkugol sikke, ɓe waraano mo e taƴoral.Ko woni, Alla ɓamtu mo ka Makko. Alla laatike Fooluɗo, Ñeeñuɗo.Alaa hay gooto e yimɓe Defte ɓen, si wanaa o gomɗinay mo ado maayde makko nden. Ñalnde Dargal, o wonoyay seeditotooɗo e hoore maɓɓe.
Alqur'aana 3 :51
Pellet, ko Allah woni Joomi an e Joomi mon. Rewee Mo. “Ko ɗum woni laawol feewungol ngol”.
Alqur'aana 3: 97-80
Alanaa ɓanndinke, nde Allah okkata mo Deftere, e Ñeeñal, (faamu) e Annabaaku, refti o wi’a yimɓe ɓen: “ Wonee maccuɓe am ko woori Allah". Si ko woni, wonee annduɓe anndinooɓe, sabu ko janngiraynoɗon deftere nden e ko laatinoɗon hiɗon jannga.79O yamirtaa on jogitorgol Malaa’ikaaɓe ɓen e Annabaaɓe ɓen reweteeɓe. E O yamiray on keeferaaku, ɓaawo nde laatinoɗon jebbiliiɓe?80
Alqur'aana 9:31
Ɓe jogitike cernooɓe maɓɓe e ruuɗiiɓe maɓɓe reweteeɓe ko woori Alla, e Mema-sella geɗal Maryama. Ɓe yamiraaka si wonaa rewugol rewe- teeɗo gooto. Reweteeɗo alaa si wonaa Kanko. Senayee woodanii Mo e kon ko ɓe sirtaka.31
Alqur'aana 5: 116 - 118
(Janto) kadi tuma nde Alla daaloyte: "Ko an yo Iisaa geɗal Maryama, e ko an wi'i yimɓe ɓen: "Jogitee lam min e yumma am reweteeɓe ɗiɗo ko wanaa Alla?" O maaka: "Senayee woodanii Ma! Haananaa lam nde mi yeetotooɓe ko alanaa lam e mun geɓal! Si wonii mi wowli ɗum, haray pellet, A anndii ɗum. Hiɗa anndi ko woni e wonkii am, min non mi anndaa ko woni e wonkii Maa. Pellet, An, ko An woni annduɗo wirniiɗi ɗin.116Mi wowlanaali ɓe, si wanaa kon ko yamirɗaa lam, wonnde: "Rewee Alla Joomi am e Joomi mon". Mi laatino e dow maɓɓe, seeditiiɗo yeru ko mi wonu- noo hakkunde maɓɓe. Ɓaawo nde hunnuɗaa mi, wonuɗaa An, Tommbiiɗo e dow maɓɓe. An, ko A seediiɗo e kala huunde.(117)Si a leptii ɓe, pellet, kamɓe ko ɓe jeyaaɓe Maaɗa. Si A haforanii ɓe, pellet, An, ko An woni Fooluɗo, Ñeeñuɗo.
Alqur'aana 4: 171 - 173
Ko onon yo yimɓe Defte, wata on ɓurtin ka diina mon, wata on wowlu e hoore Alla si wanaa goonga. Pellet, Mema-sella iisaa geɗal Maryama on, ko Nulaaɗo Alla e daalol Makko ngol O werlii e Maryama e ruuhu immorde ka Makko. Gomɗinee Alla e Nulaaɗo Makko on, wata on wi'u [Alla ko]: "Tato". Haɗitee, ko ɗum ɓuri moƴƴannde on. Anndee Alla ko reweteeɗo Gooto. Senayee woodanii Mo nde ɓiɗɗo laatantoo Mo! Ko Kanko woodani ko woni ka kammuuli e ka leydi. Alla yonii hoolorteeɗo.(171)Mema-sella on ɓurnitaaki nde o laatotoo jeyaaɗa Alla, wanaa Malaa'ikaaɓe ɓaɗtinaaɓe ɓen. Kala ɓuurnitaniiɗo rewugol Mo o mawnintinii, ma O mooɓitoy ɓe ka Makko ɓe denndaangal.Si tawii ko ɓen gomɗimɓe ɓe golli moƴƴuɗi, O timminanay ɓe njoɓdi maɓɓe ndin, O ɓeydana ɓe ɓural Makko ngal. Ɓeya ɓurnitiiɓe mawnintinii, O leptay ɓe lepte muusuɗe, ɓe heɓanoytaake gaanin Alla, giɗo, wanaa ballo.173
Alqur'aana 61 :6
e Tuma nde Iisaa geɗal Maryama on maakunoo :"Ko onon yo geɗalɓe Israa’iila, pellet, ko mi Nulaaɗo Allah e mon, mi gomɗinɗo nden wonnde e sookeeje am, immorde e Tawreeta, e wewliniroowo fii Nulaaɗo aroyoowo ɓaawo am, wi'eteeɗo Ahmad". Nde o addannoo ɓe ɓanngannduyeeji ɗin, ɓe wi’i : "Ɗum ko mbilewu ɓanngu ngu".
1
Fillayee Annabi Iisaa on no fuɗɗori takke ɗe neene Maryama waɗɗini e mun ɗen, wonnde o waɗiray ko woni ka teege makko ɗen kon fii rewugol Joomi makko, e ligganagol Suudu Alla ndun, e ko o torii Taguɗo Winndere nden On, nde O jaabinanta mo.
2
Ɓaawo ɓe pooɗotirde, ko Annabi Zakariyaa halfinanoo dannkagol Maryama, on kaliifu jogitorano waɗɗorii ɗum diina, tawde Maryama ko mo neenemun yeɗiri dankagol Suudu Alla ndun, hettanoo rewugol Joomi mun.
Annabi Zakariyaa, ko anndiranooɗo kulol Alla. Ko e ngal gomɗinal tiiɗungal, e jebbilanagol Jeydo Winndere nden, woni ko o eltiri Maryama.
3
Hino jeyaa e ko Alla neeminiri Maryama, sabu laaɓal makko ngal, ko hunnangol mo arsike yaajuɗo, fewndo ka ɗum saɗtirnoo banii-Israa'iila'en.
4
Nde Jibiriilu ardirnoo mo e mbaadi neɗɗo, o moolorno Alla daɗugol mo. Ɗum hino tinndina e laaɓal makko.
5
Nde Maryama sowinoo Iisaa, o jebbilanino fiyaaku Joomi makko on, o pottitii e yimɓe makko ɓen.
6
Nndeenka e yurmeende Alla ɓanngi e Maryama, tawde O hoynanii mo jibingol ngol, e heɓugol ñaametee e njaram, e nokku hoolniiɗo, takko ka binndeere tamarohi e joolol ilayngol takko makko.
7
Nde sonna Maryama tuumiranoo fefindagol huunde mawnde, nden woni heɓugol ɓiɗɗo mo alaa baaba, Joomi makko yamirno mo deƴƴugol. O wahayini e Iisaa boobo on, wowlugol laɓɓina yumma makko.
8
Iisaa teŋtini kadi e Annabaaku e jeyeede e jebbilanagol Jeyɗo Winndere nden, e wonnde ko o neɗɗanke Nulaaɗo.
9
Ko tawhiidi wonunoo toɓɓere himmunde nden e nulal Iisaa ngal. Tawde o teŋtinno wonnde ko reweteeɗo Gooto woodi, Mo alaa kafidiiɗo wanaa ɓiɗɗo. O noddiri yimɓe ɓen e rewugol Alla tun.
10
Kaawisaaji waɗuɗi e juuɗe Iisaa ɗin fow, ko e muuyeede e duŋeyee Alla wonunoo, fii no nulal Almasiihu ngal ñiiɓira.
11
Almasiihu aru fii goonginol nulal Muusaa ngal, e sellingol kala penaale fefindaaɗe e ngal nulal.
12
Nde Alla daɗndunoo Nulaaɗo Makko on Iisaa e femmpeede, O ɓamtiri mo ka Makko, O foduno mo waɗde jokkuɓe mo ɓen, foolooɓe ayɓe maɓɓe Ñalnde Darngal.
13
Mu'ujiza Mo Alla tagiri Iisaa on ko aldaa e baaba, no wa'i ma mu'ujiza tagireede Aadama e mbulbuldi ko aldaa e baaba e neene.
14
Annabi Iisaa waraaka o femmpaaka, ko Alla toowniri mo ka Makko.
15
Iisaa meeɗaali yamirde goɗɗo rewugol mo kanko e yumma makko, ko woori Alla. Ko rewugol taguɗo On tun woni ko o noddiri yimɓe makko ɓen.
16
Alqur'aana laɓɓinii daɗndii Maryama e geɗal makko Iisaa, e fii ko ɓe dammbiri ɓe kon nodditorgol reweteeɓe, wurin nde teŋtinii wonnde ko fii rewugol Alla tun, woni ko ɓe noddaynoo e mun.
17
Annabi Iisaa ko noddiri yimɓe makko ɓen, ko wootinɗingol Alla tun, wano ɗum ardiri ka Linjiilaa e piide misal:
Iisaa jaabii: "Wasiyee arano on, ko wiide: jento, an Israa'iila. Ko Joomiraaɗo woni reweteeɗo men tun yiɗa Joomiraaɗo gilli timmuɗi nder bernde ma efittaandeu ma e denndaangal kattane. Ko ɗum woni wasiyee arano on".(Marc 12:29)"Ko ɗum woni nguurndam poomaa ɗam: nde ɓe anndata wonnde ko An woni reweteeɗo e goonga on, e Iisaa Almasiihu on mo Nuluɗaa".(Jean 17:3)
(Marc 12:29)
"Ko ɗum woni nguurndam poomaa ɗam: nde ɓe anndata wonnde ko An woni reweteeɗo e goonga on, e Iisaa Almasiihu on mo Nuluɗaa".
(Jean 17:3)
18
Humpitugol fii argol Nulaaɗo Muhammadu (yo o his), ko jeyanooɗum e Nulal Almasiihu on.
"Miɗo ɗaɓɓira Joomiɗo on, nde O yeɗata on Nulaaɗo goo, mo heddodoton haa poomaa".(Jean 16:14)"Tuma kala nde on Nulaaɗo mo Mi Nulata e mon ari, ruuhu goongaajo on, immorɗo e Joomi On, o seeditanto lam".(Jean 15:26)
(Jean 16:14)
"Tuma kala nde on Nulaaɗo mo Mi Nulata e mon ari, ruuhu goongaajo on, immorɗo e Joomi On, o seeditanto lam".
(Jean 15:26)
1. Nulala ngal Annabi Iisaa ardi e mun ngal, ko Nulala Annabaaɓe ɓen fow, ngal woni tawhiidi laaɓuɗo on.Taguɗo On ko imminiri Nulaaɓe ɓen fow, ko Nulal gootal ngalAnndinagol fiɓnde sellunde yahdunde e diinaaji ɗin, ko iwidi wootiri mari: ka taguɗo on. Ammaa lurre ɗen, ko sabu firo-firta yimɓe ɓen.
Taguɗo On ko imminiri Nulaaɓe ɓen fow, ko Nulal gootal ngal
Anndinagol fiɓnde sellunde yahdunde e diinaaji ɗin, ko iwidi wootiri mari: ka taguɗo on. Ammaa lurre ɗen, ko sabu firo-firta yimɓe ɓen.
2. Nulal taguɗo On faade e tagu ngun, ko maa wona huunde wootere nden. Nde wona kadi newiinde faamugol, tuuginii nde e doose jokkondirɗe e taguɗo On.
3. Helmere Islmaau nden, hino firta jebbilanagol taguɗo On, rewa Mo ko aldaa e hakindiiɗo. Ko ɗum wonunoo Nulal denndaangal Nulaaɓe ɓen. Wonnde ɗum ko haqqee taguɗo On, nde O rewetee Kanko tun.
4. Ka fuɗɗorde tagugol neɗɗo on, aadi fibana hak- nde aade o e taguɗo On, wonnde o seeditanike Mo Gootaagu e Jeytugol wonande Alla. Ko ɗum waɗi si tawii hino efonndo kala neɗɗanke, woodeede Tagu- ɗo eGootaagu tagu On.Ko ɗum woni ko anndaa e no Alla tagiri non tagu ngun: naange ngen, e koode ɗen, e pelle ɗen, e leɗɗe ɗen, e denndaangal ruugayɗi ɗin, fow hino jebbilanii taguɗo ɗi On, ɗi seeditanii Mo Gootaagu. (Ndaaru Alqur'aana 7:172).
Ko ɗum woni ko anndaa e no Alla tagiri non tagu ngun: naange ngen, e koode ɗen, e pelle ɗen, e leɗɗe ɗen, e denndaangal ruugayɗi ɗin, fow hino jebbilanii taguɗo ɗi On, ɗi seeditanii Mo Gootaagu. (Ndaaru Alqur'aana 7:172).
Lurre ɗen hakkunde diinaaji ɗin, ko sabu ko ɓe jogitori yahoobe hakkunde taguɗo On e tagaaɓe ɓen, ka dewe. Sinno ɓe fottuno e rewugol taguɗo On ko aldaa e hakindiiɓe, en hawrayno e rewugol Mo Kanko tun. Ko ɗum woni soktirgal neɗɗanke on, e fii pottal e huuwondiral.
Maaku: "Ko onon yo yimɓe Defte, aree e konngol fotayngol hakkunde amen e mo'on: wonnde en rewataa si wanaa Alla, en kafidataa Mo e huunde, wata yoga e me'en jogitor yoga, joomiraaɓe ko woori Alla". Si ɓe huccitii, wi'ee: "Seeditee wonnde menen ko men jebbiliiɓe".Alqur'aana 3 :64
Alqur'aana 3 :64
6 Reweteeɗo taguɗo On, ko bajjo gooto, faandor- teeɗo. Haanana Mawngu Makko ngun, nde O jogi- totoo genndaajo maa ɓiɗɗo. O jiɓinaa, O jibinaaka, O alaa yeruujo hay gooto.
Helmere "ɓiɗɗo Alla" nden, jaɓortaako nii tun, tawde ka arii e nokkeeli ɗuuɗiɗi ka Linjiila, nde Alla nodditirta suɓaaɓe ɓen "ɓiɗɓe". Wano Alyahuuda en, hiɓe fiɓi wonnde taguɗo On ko Bajjo, Mo alaa ɓiɗɗo wanaa genndo. Ko ɗum waɗi si tawii wiide "ɓiɗɗo Alla", hino faandoree jeyaaɗo Alla. yoga e jokkunooɓe Almasiihu immorde e Gerek'en e Rumen'en, bonnunoo huutorgol nden helmere, ɓe huutorinde maanaa ɓanndingol reweteeɗo On.
8. Ko reweteeɗo On tun woni ko heerori timmal e kattal. O hatonjinaa maayirgol fii men, wano woɗɓe fiɓiri ɗum. Ko Kanko wuurnata, O wara. Ko ɗum waɗi si O maayaa, O wuurnitaaka. Ko Kanko kadi reeni O daɗndi Nulaaɗo Makko on Iisaa, e wareede e fempeede, wano O reenirta O daɗnda jeyaaɓe Makko moƴƴuɓe ɓen, tuma kala.
9. Jeyɗo Winndere nden, ko Hinnotooɗo tagu Makko ngun, ɓuri ko neene yurmetee ɓiɗɓe mun. Himo haforana ɓe, tuma kala ɓe ruttitii e Makko.
10. Tasakuyee mo Alla anndiniri neɗɗanke on, fewndo O jaɓannoo Aadama tuubuubuyee, ko o ñaamani leggal harminaangal ngal, ko haforanal ngal Alla adii haforannde neɗɗanke. Maana goopol ndonangol woodaani, hay gooto roondotaako bak- wonki goo, kala gooto roondoto goopol mum. Ɗum ko yurmeende Alla e men.
11. Yaafuyee ittitaa nunɗal, wano woniri nunɗal haɗataa yaafagol.
12. Neɗɗo kala heɓidete e laaɓal ngal jillaa bakkaatu. Ko tuma ontigi hellifaa, o lamditortee fii golle makko.
13. Yimɓe ɓen hino fota yeeso Alla: huunde senndaa hakkunde aarabu e ajami, si wanaa kulol Alla ngol, e golle moƴƴe ɗen. Ɗum no holla sifaaji e inɗe Yurmeteeɗo, Jeyɗo Winndere nden, e nunɗal Makko ekn. Alla daali:Ko onon yo yimɓe, Menen Men tagiriii on gorko e debbo, Men waɗiri on leƴƴi e gori, fii yo on anndindir. Pellet, ɓurɓe teddude e mon ɓen ka Alla, ko ɓurɓe reenaade e mon ɓen. Pellet, Alla ko Annduɗo, Humpitiiɗo.Alqur'aana 13: 4914. Gooto e sifaaji Alla ɗin, ko ñenƴal. Wiide O tagirde huunde samakal, senayee woodanii Mo e ɗum! Ko O tagirta, ko ñenƴal e faamu. "Men tagiraali kammu ngun e leydi ndin e ko woni kon hakkunde majji ko Men fijooɓe".Alqur'aana 21:1615. Neɗɗo lamditortaake junuubi ɗi o faggitaaki, ko non kadi woni o daɗirtaa si wanaa gomɗinal e golle makko moƴƴe ɗen. Alla wuurnirii mo, O okki mo feere suɓagol, fii ndaarndagol jarriboo mo; ɗum holli wonnde ko kuuɗe makko ɗen tun o lannditortee. Wano ɗum ardiri deftere Deuteronomy 24:16.Mawɓe ɓen haanaaka warireede fii ɓiɗɓe maɓɓe, wanaa ɓiɗɓe ɓen haanaa warireede fii mawɓe maɓɓe. "Neɗɗo kala ko bakkaatu mun warirtee".Ndaaru Alqur'aana 35:18
Ko onon yo yimɓe, Menen Men tagiriii on gorko e debbo, Men waɗiri on leƴƴi e gori, fii yo on anndindir. Pellet, ɓurɓe teddude e mon ɓen ka Alla, ko ɓurɓe reenaade e mon ɓen. Pellet, Alla ko Annduɗo, Humpitiiɗo.
Alqur'aana 13: 49
14. Gooto e sifaaji Alla ɗin, ko ñenƴal. Wiide O tagirde huunde samakal, senayee woodanii Mo e ɗum! Ko O tagirta, ko ñenƴal e faamu. "Men tagiraali kammu ngun e leydi ndin e ko woni kon hakkunde majji ko Men fijooɓe".
Alqur'aana 21:16
15. Neɗɗo lamditortaake junuubi ɗi o faggitaaki, ko non kadi woni o daɗirtaa si wanaa gomɗinal e golle makko moƴƴe ɗen. Alla wuurnirii mo, O okki mo feere suɓagol, fii ndaarndagol jarriboo mo; ɗum holli wonnde ko kuuɗe makko ɗen tun o lannditortee. Wano ɗum ardiri deftere Deuteronomy 24:16.
Mawɓe ɓen haanaaka warireede fii ɓiɗɓe maɓɓe, wanaa ɓiɗɓe ɓen haanaa warireede fii mawɓe maɓɓe. "Neɗɗo kala ko bakkaatu mun warirtee".
Ndaaru Alqur'aana 35:18
16. Ɗam nguurndam, wanaa hattoode men, Alla tagiraali neɗɗo on fii ñaama yara jiidoo tun. Si wanaa ɗum, kulle ɗen ɓurayno yimɓe ɓen e ɗum, tawde ɗe ñaamay ɗe yaray ɗe rimay, kono ɗe lamditortaake golle majje. Alla teddinirii neɗɗo on lomtagol ka leydi, O ɓuurni mo e dow ɗuuɗuɗi e tagu ngun, hattirde e ɓurnugol. Ko ɗum waɗi si O yoɓitirayɓe golle maɓɓe ɗen ka laakara.
Miɗo torii Alla nde ndee deftere wonata ndayginorde peewal
e barkinnde aduna e laakara.
Qissa Almasiihu Iisaa (yo o his) immorde ka Alqur'aana....... 1
1- Hunor:......................................................................... 1
Qissa Almasiihu on ko toraare(takkude) gennda yumma Maryama nden fuɗɗori wonande Jom binnde.................... 1
Alqur'aana [2] 3 :33-37..................................................... 1
3- Daraja Maryma Jiwo on e welo-welo ngon:................... 1
Alqur'aana 3 :42-47.......................................................... 1
4- Sowagol ŋalɗingol ngol e jibineede Iisaa nden:............. 2
Alqur'aana 19 :16-35........................................................ 2
5- Annabaaku e kaawase Iisaa ɗen:................................. 2
Alqur'aana 5 :75-76.......................................................... 2
Alqur'aana 3 :48-50.......................................................... 2
Alqur'aana 5 :112-115...................................................... 2
Alqur'aana 3 :52-53.......................................................... 3
Alqur'aana 61 :14............................................................. 3
6- Fewjangol Iisaa ngol e bagoral(ndeenka) Alla ngal:....... 3
Alqur'aana 3 :54-59.......................................................... 3
7- Riiwugol kolmbeede e wareede Iisaa:........................... 3
Alqur'aana 4:157-159....................................................... 3
8- Ko tawhiidi woni fii nulal Almasiihu ngal:....................... 3
Alqur'aana 3 :51............................................................... 3
Alqur'aana 3: 97-80.......................................................... 3
Alqur'aana 9:31................................................................ 4
Alqur'aana 5: 116 - 118.................................................... 4
Alqur'aana 4: 171 - 173.................................................... 4
9- Wewlinirgol iisaa, aroygol Annabiijo Muhammadu......... 4
Alqur'aana 61 :6............................................................... 4
10-Toɓɓe Ɓannginooje..................................................... 4
Rawnoode:...................................................................... 6