16 - An-Nahl ()

|

(1) Ko Alla ñaawi kon leptirgol onon heeferɓe ɓen ɓadike. Wata on hawjan ɗum ado hewtude. Senayee woodanii Alla e kon sirkooɓe ɓen kafidata Mo e mun.

(2) Alla no jippindinira Malaa'ikaaɓe ɓen e wahayu on, immorde e yamiroore Makko, e on mo O muuyi e Nulaaɓe Makko ɓen, wonnde: Jertiniree yimɓe ɓen, onon ɓee Nulaaɓe, e sirkangol Alla. Reweteeɗo e goonga alaa si wanaa Min. Hulee Lam onon ɓee yimɓe, ɗoftoɗon yamirooje Am, woɗɗitoɗon haɗaaɗi Am.

(3) Alla tagirii kammuuli ɗin e leydi ndin no ɗi anndira- nooka e hoore goonga. O tagiraali ɗi meere, ko ko dallinoree e mawngu Makko O tagiri ɗi. Senayee woodani Mo e ko ɓe kafidata Mo kon e goɗɗum goo.

(4) O tagirii neɗɗanke iwde e toɓɓere maaniiyu hoy-nde, nde mawni tagu cagal tagu; jaka yoo kanko ko o tiiɗuɗo wennjirgol meere fii montugol goonga, ɓannginɗo wennjo mun.

(5) Neemoraaɗi ɗin ka ngelooɗi e ka na'i e ka dammi, O tagani on ɗi no nafitoron, onon yimɓe ɓen. Nafitoron wano duñirgol leeɓi baalli ɗin e gelooɗi ɗin jaangol, e duncitogol kocce mun e guri mun. Kadi, ko e majji ñaamoton.

(6) Hino woodani on e majji cuɗaari, tuma jaaƴinton ɗi kiikiiɗe e tuma oornoton ɗi bimmbi.

(7) Ɗin neemoraaɗi ɗi Alla tagani o, no ronndoo donle mon tedduɗe naɓa e leydi ndi on yottotanooko si wanaa tampere wonkiiji. Pellet, Joomi mon onon ɓee yimɓe, ko Yurmeteeɗo Hinootooɗo on, tawde O eltanii on ɗii neemoraaɗi.

(8) Alla tagani on kadi pucci, e mbam-pucci, e mbabbi ko waɗɗoɗon, ronndinon donle mon, e ko cuɗorton e yimɓe. Himo taga kadi ko on anndaa e ko O yiɗi tagugol.

(9) Ko Alla woodani ɓanngingol laawol focciingol yottinayngol e welayee Makko ngol, woni lislaamu. Hino e laawi ɗin ɗate seytaane ooñiiɗe e goonga, ko non kala laawol selungol lislaamu on ko ooñi- ngol. Si Alla muuyuno fewnirgol on fow e gomɗinal, O waɗayno ɗum.

(10) Ko Kanko seniiɗo On woni jippiniranɗo on ka kam- mu ndiyam, hino woodani on onon e daabeeji mon njaram e majjam, ko e majjam kadi puɗi leɗɗe ɗi neemoraaɗi mon ndurata.

(11) Alla no fuɗinirana on ɗam ndiyam aawruuji ɗi faggorton, e nebbanteeje, e tamarooje, e inabuuje e kala dimɗe. Wonii e ɗam ndiyam e ko yaltata e majjam, hujja e kattal Alla ngal, wonannde teskato- ɓe e tagu Makko ngun, ɓe dallinora ɗum e maw-ngu mawngu Makko ngun.

(12) Alla eltani on jemma on ka ñiiɓon fowtoɗon, ñalor- ma on ka faggitoɗon nguuree mon. O eltani on kadi naange ngen, O waɗi nge jalɓunge, O waɗi lewru ndu jalbundu. Koode ɗen ko eltiraaɗe yami- yamiroore hoddiraango Makko; ko ɗen woni ko ɗoworton ka niɓe njorndi e ka baharu, anndiron ɗe waqtuuji ekn. Wonii e ngol eltugol ɗin ɗon fow, hujjaaji ɓannguɗi e kattal Alla ngal, wonannde yimɓe gollirooɓe haqqille mun, ko ɓen tun gelotoo hikma majji.

(13) O eltani on ko O tagi kon ka leydi, sertuɗum nooneeji, immorde e oogirɗe, e kulle, e puɗi, e aawruuji. Wonii e ko jantaa koo, hujja feññinɗo kattal Alla ngal, wonannde yimɓe waajitorayɓe ɗum, ɓe geloo wonnde Alla ko Hattanɗo, Neemi- Neeminoowo.

(14) Ko Kanko seniiɗo On eltani on maayo ngon ka waɗɗoɗon yaltinon ko woni e maggo ñaamon teewu liƴƴi kecci ɗi yunngoton e maggo, hiɗon yaltina e maggo kadi cuɗaarindi ɓornotoɗon onon e rewɓe mon, wano jawaahiri. A yi'ay laaɗe ɗen hino feera maayo ngon, hiɗon waɗɗora ɗen laaɗe ɗaɓɓugol ɓural Alla e dañal ngeygu. Belajo'o, on yettay Alla e ko O neemini on e mun kon, heertina- non Mo dewal.

(15) O tuti penle ka leydi ko tabintina ndi hara ndi dillidaali e mon ndi ooñoo. O ilini canɗi e mayri ka yaron, yarnon neemoraaɗi e aawruuji mon. O feeri kadi ɗate e mayri, ɗe yottoron ka faandonɗon hara on majjaali.

(16) O waɗani on ka leydi mandeeji feeñuɗi, ɗi anndir- ton laawi ñalorma. O waɗani on koode ɗen ka kammu jortagol nde ɗoworton jemma.

(17) E hara taguɗo ɗii piiji on e goɗɗi goo wa'ay wa mo tagataa huunde? E on waajitortaa mawngu Alla ngun, On taguɗo kala huunde, bejjinɗiniron Mo dewal, hara on kafidaali Mo e ko tagaa hay huunde?

(18) Si on etike, onon yimɓe ɓen, limugol neemaaji Alla ɗuuɗuɗi ɗi O neemini e mon ɗin moftaɗi, on hattantaa ɗum, sabu ko ɗi ɗuuɗi kon ɗi serti. Pellet, Alla ko Haforoowo, tawde O nanngitirtaa on welsindaare e yettugol ɗi ngol, Hinnotooɗo, tawde O taƴiranaalion ɗin neemaji sabu geddi e raɓɓindinagol ka yettugol Mo.

(19) Alla no anndi ko suuɗoton kon e golle mon, onon jeyaaɓe ɓen, e ko feññinton kon e majje. Huunde suuɗaaki Mo e ɗum. O yoɓitoyay on ɗum.

(20) Ɗin ɗi sirkooɓe ɓen rewata gaanin Alla, ɗi tagataa hay huunde, no nde foti e fanɗude. Ɗi ɓe rewata ɗin ɓe acca Alla, ko kamɓe tigi tafata ɗi. Ko honno ɓe rewirta gaanin Alla, sanamji ɗi ɓe tafirta juuɗe maɓɓe?

(21) Ɗum e wonnde ko kamɓe tigi tafi reweteeɗi maɓɓe ɗin, ɗin ko dariiɗi ɗi alaa nguurndam alaa ganndal. Kamɓe ɓe anndaa nde ɓe imminnoytee e rewetee- ɗi maɓɓe ɗin Ñalnde Darngal, ɓe weddidoyee e maɓɓe ka Yiite Jahannama.

(22) Reweteeɗo mon on e goonga, ko Reweteeɗo gooto, Mo alaa kafidiiɗo, On woni Alla. Ɓen ɓen gomɗinaa ummital fii njoɓdi, ɓerɗe maɓɓe ɗen ko yedduɗe gootaaku Alla ngun, tawde ɗe hulaa. Ɗen ɓerɗe gomɗinaa hasboore wonaa lepte. Ɓen ko townitiiɓe ɓe jaɓataa goonga, ɓe qirritantaako mo.

(23) Ko goonga Alla no anndi ko ɓee suuɗata e golle, e ko ɓe feññinta e majje. Huunde suuɗaaki Mo e ɗum, O yoɓitoyay ɓe ɗum. Pellet KankoO yiɗaa townitiiɓe e rewugol yankinanoo Mo ɓen, wurin Himo añi ɓe haɗtirde e añugol.

(24) Si ɓen yedduɓe gootaaku taguɗo On ɓe fenni fii ummital wi'anaama: Ko honɗum Alla jippini e Muhammadu (jom-kisyee)? Ɓe wi'a: O jippinaali huunde e makko, si ko woni, ko ko o addani hoore-makko e tinndi e penaale adinooɓe.

(25) Haa ruttorde maɓɓe nde ɓe roondoto bakkatuuji maɓɓe en ko aldah e stude,ɓe roondo kadi bakkatuuji ɓen ɓeɓe majjini Islaam majjingol. ñeemtinde,alah ko ɓuri bonde koɓe roondoto ko bakkatuuji maɓɓe e bakkatuuji rewɓe e maɓɓe.

(26) Gomɗii heeferɓe adinooɓe ɓee ɗoo ɓen fewjaniino Nulaaɓe maɓɓe ɓen, Alla yirbiniri mahle maɓɓe ɗen ka doose majje, Kippooɗe majje ɗen yanti e hoore maɓɓe, lepte ɗen ardirani ɓe ka ɓe habbo- raa.Hiɓe habbinoo ka mahdi maɓɓe reenata ɓe, kono ɓe halkiraa ɗen tigi.

(27) Refti Ñalnde Darngal, Alla hoyniroyay ɓe lepte, O jaasinira ɓe ɗe, O daalana ɓe: Ko honto ɗin ɗi kafidaynoɗon e am ka dewe, ɗin ɗi haɓiraynoɗon Annabaaɓe e gomɗimɓe fii mun? Joomiraaɓe gannde ɗigguɓe ɓen wi'a: Koyeera e lepte ɗen Ñalnde Darnal, yanay e heeferɓe ɓen.

(28) Ɓen ɓe Malaa'ikaajo waroowo on e wallondirooɓe makko ɓen ƴettitata ruuhuuji maɓɓe, hara ko ɓe jillondirɓe e tooñirgol ko'e maɓɓe yeddugol Alla. Ɓe jebbiloo ko ɓe yankinaniiɓe maayde yanunde e maɓɓe nden, ɓe yedda keeferaaku e geddi ɗi ɓe wonunoo e mun, sikkugol ɗum nafay ɓe. Ɓe wi'a- nee ontuma: On fenay, pellet hari ko on heeferɓe yeddunooɓe. Pellet Alla no anndi ko huuwaynoɗon aduna, huunde suuɗaaki Mo e ɗum, O yoɓitoyay on ɗum.

(29) Ɓe wi'anee: Naatiree dame Jahannama ɗen emmbere kuuɗe mon ɗen, ko on luttooɓe ton poomaa. Nge bonii ñaaƴorde wonande townitiiɓe gomɗingol Alla rewa Mo Kanko tun.

(30) Wi'anee ɓen hulirɓe Joomi maɓɓe ɗoftagol yamirooje Makko ɗen woɗɗitoo e haɗaaɗi Makko ɗin: Ko honɗum Joomi mon jippini e Annabaajo mon on Muhammadu (yo o his)? Ɓe jaaboo: Ko moƴƴere mawnde Alla jippini e makko. Hino woodani ɓen moƴƴimɓe rewugol Alla ngol ɓe moƴƴini huuwondiral maɓɓe ngal e tagu Makko ngun aduna ɗoo mbarjaari labaandi: wano ballal e yaajireede arsike. Ko ko Alla marani ɓe kon e mbarjaari ka laakara ɓuri moƴƴude diini ndin ndi O yaccinani ɓe ka aduna. Saare laakara nden moƴƴanii hulirɓe Joomi mun ɗoftagol yamirooje Makko ɗen woɗɗitoo haɗaaɗi Makko ɗin.

(31) Aljanaaji ñiiɓal e duumal ɗi ɓe naatata, canɗi no ila senngo ley kuɓeeje e leɗɗe majji. Hino woodani ɓe e ɗin Aljannaaji, kala ko wonkiiji maɓɓe tuuyetee e ñaametee e njaram ekw. Ko wano ndii njoɓdi ndi Alla yoɓitiri gmɗuɓe ɓen e mofte Muhammadu (jom-kisiyee) ɗen, O yoɓitirta gomɗuɓe e mofte adinooɓe ɓen.

(32) Ɓen ɓe Malaa'ikaajo waroowo on e wallondirooɓe makko ɓen ƴettitata -hara ko ɓe laaɓuɓe ɓerɗe mun e keeferaaku- Malaa'ikaaɓe ɓen wi'ana ɓe: Salaamun ‘alaykum (kisiyee wonii e mon), on hisii e kala geddi. Naatiree Alajanna on sabu ko golli-raynoɗon kon ka aduna, immorde e fiɓnde sellunde e golle moƴƴe.

(33) Hara ɓee sirkooɓe fenna hino habbitii si wanaa ɓe Malaa'ikaajo waroowo on e wallondirooɓe makko ɓen arata e maɓɓe fii hunnugol ɓe pittaali ɗin, piya geece maɓɓe e ɓabbe maɓɓe, maa yamiroore Alla gasnirgol ɓe lepte ɗen aduna ara? Ko wano ɗee kuuɗe ɓee sirkooɓe Makka ɗoo ɓeya sirkooɓe adinooɓe ɓe huuwunoo haa Alla halki ɓe. Alla tooñiraano ɓe ngol halkugol ɓe; si ko woni, ko ko'e maɓɓe ɓe wonunoo toopirde ukkoragol e ko halkirta ɓe kon yeddugol Alla.

(34) Lepte boneeji kuuɗe maɓɓe ɗe ɓe huuwaynoo ɗen jippii e maɓɓe, lepte ɗen ɗe ɓe jalkitaynoo si ɓe waajoraama ɗe yani e maɓɓe.

(35) Kafiduɓe Alla e goɗɗum goo ka dewe wi'i: Sinno Alla muuyiino nde men rewata Mo Kanko tun, hara men kafidaali Mo dewal ngal e goɗɗum goo, menen woo e baabiraaɓe amen adinooɓe men woo. Sinno kadi O muuyiino nde men harmintaa huunde, men harmintaano nde. Ko sugu oo hujja meerente woni heeferɓe adinooɓe ɓen wi'aynoo. taw si no fawii e Nulaaɓe ɓen si wanaa yottingol ɓanngina ko ɓe yamiraa yottinnde kon? Gomɗii le ɓe yottinii. Hujjaa woo alanaa heeferɓe ɓen ko ɓe ngantinora koddoruyee, ɓaawo nde Alla waɗani ɓe sago e suɓo, O immini Nulaaɓe Makko ɓen e maɓɓe.

(36) Gomɗii Men imminii e kala mofte adinooɓe Nulaaɗo, mo no yamira ɓe nde ɓe rewata Alla tun, ɓe acca rewugol ko woori Mo immorde e sanamji e seytaaneeji ekw. Hari no e maɓɓe on mo Alla hawrindini e gomɗinal o jokki ko Nulaaɗo makko on addi kon, hino e maɓɓe nun kadi on yeddunoo- ɗo Alla e Nulaaɗo Makko on, Alla ronki mo hawrindinnde; majjere nden jojji e makko. Awa yiilee ka leydi, yi'anon ko'e-mon, ko honno battane fennunooɓe ɓen wa'unoo ɓaawo nde lepte e halkaare yanude e maɓɓe.

(37) Si a tiiɗnorii mbawdi maa an Nulaaɗo, e noddugol ɓee, a rerɗirii no ɓe feewira, a memminii kala sabu fii mun; anndu pellet, Alla hawrindirtaa fewnugol on Mo o majjini, alanaa ɓen kadi gaanin Alla, hay gooto walliroowo ɓe duñangol ɓe lepte ɗen.

(38) Ɓee fennuɓe ummital woondirii haɗtirde goondoo- je maɓɓe, hiɓe yedda e ɗum teŋtina wonnde: Alla immintintaa on maayuɗo. E hoore ɓe alaa hujja e ɗum. Ko woni goonga, Alla immintinoyay kala ko maayi, ɗum ko fodoore goonga ka Makko, kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen, ɓe anndaa Alla immin- tinay maayuɓe ɓen, ɓe yeddira ɗum ummital.

(39) Alla immintiniroyay ɓe Ñalnde Darngal, fii yo O ɓannginan ɓe haqiiqa tawhiidi e Ummital e Anna- baaku ko ɓe luutondiraynoo e mun, e fii yo yeddu- ɓe ɓen anndu wonnde hari ko ɓe fenooɓe e ko ɓe nodditornoo kon kafidiiɗi e Alla e ko ɓe yeddi kon Ummital.

(40) Anndee si Men faandike wuurnitude maayɓe ɓen, Men immintina ɓe, alaa ko haɗata Men e ɗum. Ko Men wi'at huunde si Men faandike nden, ko : « Kun (laato) », nde laatora feere alaa.

(41) Ɓen ferunooɓe, ɓe acci galleeji e ɓeynguureeji maɓɓe, e jawle maɓɓe, ɓe iwi e leydi keeferaaku faade e leydi lislaamu, fii ɗaɓɓugol welayee Alla, ɓaawo nde heeferɓe ɓen lepti ɓe, ɓe ɓiɗtinani ɓe; ma Men weernu ɓen ka aduna e galle teddungal. Pellet, ko mbarjaari laakara ndin ɓuri, tawde Aljanna ko e mayri jeyaa. Si tawno ɓee luutondiray ɓe fii ferugol anndayno mbarjaari ferugol ngol, ɓe luutondirtaano fii ɗum.

(42) Ɓee feruɓe fii laawol Alla, ko ɓen woni muññiiɓe lurra yimɓe mun e seedugol e ɓeynguureeji mun e lare mun, ɓe muññii e ɗoftagol Alla, tawi ko e joom maɓɓe tun ɓe fawotoo e kala fiyakuuji maɓɓe. Alla yeɗi ɓe ndii mbarjaari mawndi ɗoo.

(43) Men Nulaani ado maaɗa an Nulaaɗo, si wanaa worɓe ɓanndinkooɓe, Men wahayina e maɓɓe. Men Nulaali Malaa'ikaaɓe. Ɗum ko sunna Amen woowaaɗo. Si tawiinon on yeddii ɗum, haray lanndee yimɓe Defte adinooɗe ɗen, ɓen humpitay on wonnde Nulaaɓe ɓen ko ɓandinnkooɓe wonunoo, ɓe wonaano Malaa'ika fes, si tawii on anndaa ko ɓe ɓanndinkooɓe.

(44) Men nuliri ɓen Nulaaɓe ɓanndinkooɓe, hujjaaji ɓannguɗi, e defte jippinaaɗe. Men jippini e maaɗa an Nulaaɗo, Alqur'aana, fii yo a ɓannginan yimɓe ɓen, ko hatonjini ɓanngineede e mayre, belajo'o kamɓe ɓe golliray miijooji maɓɓe, ɓe waajitora nde.

(45) E hara ɓen hoduɓe pewje bonɗe fii falagol e laawol Alla ngol hooli wonnde Alla munnirtaa ɓe leydi ndin wano O munnirnoo ndi Qaaruuna, maa O addirana ɓe lepte ɗen nokku mo ɓe habbitoraaki ɗe?

(46) Maa lepte ɗen memira ɓe ka yahdu maɓɓe setewu fii faggitagol, ɓe wonaali laawotooɓe maa haɗitotooɓe.

(47) Kaa hara ɓe hooli nde lepte Alla ɗen nanngirtaa ɓe e hoore kulol majje? Alla ko hattanɗo leptugol ɓe e kala alhaali. Annndu Joomi mon ko Yurmeteeɗo Hinnotooɗo Mo hawjataa yaggingol fii no jeyaaɓe Makko ɓen tuubira ɓe ruttoo ka Makko.

(48) E ɓee fennooɓe ndaaraali ɓe taskoo e taguuji Alla ɗin, hiɗi yiilora ɗowɗe majji ñaamo e nano, jokka yiilagol dillannde e yahdu naange ngen ñalorma, jokka lewru ndun jemma. Ɗin no yannkinanoa Joomi majji sujjangol Mo sujuudu tigiri, hara ko ɗi hoynitiiɗi.

(49) Ko Alla tun woni ko sujjanta denndaangal ko woni ka kammuuli e ka leydi, immorde e ruugayngel. Ko Kanko tun Malaa'ikaaɓe ɓen sujjanta, kamɓe ɓe townitantaako rewugol Alla ɗoftoo Mo.

(50) E hoore ko ɓe duumii e rewugol Mo ɗoftoo Mo kon fow, Malaa'ikaaɓe kan hino hulira Joomi maɓɓe wonirɗo senngo dow maɓɓe Jaati Mun e doole Mun. Hiɓe golla ko Joomi maɓɓe yamiri ɓe e ɗoftagol.

(51) Alla daalani denndaangal jeyaaɓe Makko ɓen: Wata on jogito reweteeɓe ɗiɗo. Anndee reweteeɗo e goonga On ko gooto, O alaa ɗiɗaɓo maa kafidii- ɗo. Ko Min woni ko huloton, wanaa goɗɗum goo.

(52) Ko Kanko Alla tun woodani kala ko woni ka kammuuli e ka leydi, tagu e laamu e toppitagol. Ko Kanko tun kadi ɗoftaare e yannkinaneede e laɓɓinaneede tabitani. E ko ko woori Alla huloton? Aa'a! Ko Kanko tun huloton.

(53) Onon ɓee yimɓe, kala ko heɓuɗon e neema diina maa aduna, ko Alla immori, wanaa e goɗɗo goo. Refti si saɗteende nawnaare maa baasal memii on, ko Ka Makko tun woni ko wullirton toraare fii yo O huncan on ɗum. Awa yeɗoowo neema on, O hunca lorra kan, ko On ɗon tun waɗɗii reweede.

(54) Refti si toraare mon nde jaabinaama, O huncanii on lorra kan, e jaka fedde goo e mo'on, ko sirkira- nooɓe Joomi mun kafidugol Mo e goddum goo. Ko honɗum e aawasaaku nii?

(55) Ko ɓe sirkani Alla kon waɗii ɓe yeddii neemaaji Makko ɗin emaɓɓe, wano neema huncaneede lorra on. Ko ɗum si ɓe wi'anaa: Dakmitoree neemaaji mon haa lepte Alla ɗen ara e mon, neeɓa maa yaawa.

(56) Sirkooɓe ɓen hino waɗana sanamuuji maɓɓe ɗi anndaa huunde ɗin -tawde ɗi sottataa, ɗi nafataa ɗi lorrataa- geɓal e jawle maɓɓe ɗe Men arsiki ɓe ɗen, ɓe ɓaɗtora ɗi ɗen. Wallaahi! Onon ɓee sirkooɓe, on lannditoyte Ñalnde Darngal, fii kon ko aaƴotonoɗon e wiide sanamuuji ɗin ko reweteeɗi, e wonnde hiɗi mari geɓal e jawle mon ɗen.

(57) Sirkooɓe ɓen hino dammba ɓiɗɓe rewɓe e Alla, ɓe sikke ɓen ko Malaa'ika, ɓe dammbira jibingol e Makko. Ɓe suɓanoo Mo ko ɓe yiɗanaa ko'e-maɓɓe. Senayee woodani Mo O laaɓii e ɗum! Ɓe waɗana ko'e-maɓɓe ko pittaali maɓɓe ɗin faaletee e ɓiɗɓe worɓe. Ko bone hommbo ɓuri oo ɗoo?

(58) Si gooto e ɓee sirkooɓe humpitiraama jibinaneede deyel, yeeso makko ngon waylitora tiiɗugol añude ko o humpitaa kon, ɓernde makko nden ƴullitora suno. Hooti non, kanko o dammba e Alla ko o yiɗanaa hoore-makko!

(59) Himo suuɗora majjira yimɓe makko ɓen, sabu bone mo o humpitiraa jibinaneede deyel ngel. Wonkii makko no yewta mo: E o jogitoray ngel ɓinngel deyel e hoore koyeera e wirtere kaa o uway ngel o suuɗa ka leydi? Alaa ko ɓuri kaanude e ndee ñaawoore ɓee sirkooɓe, tawde ɓe dammbanii Joomi maɓɓe ko ɓe añi kamɓe tigiri.

(60) Hino woodani ɓen heeferɓe ɓe gomɗinaali laakara, sifa bonɗo, immorde e hatonjingol e ɓiɗɗo, e majjere e keeferaaku. Hino woodani Alla kan, sifaaji yettiniiɗi toowuɗi ɗin, immorde e mawngu, e timmal, e ngalu e anndal. Ko Kanko kadi woni Fooluɗo e laamu Mun Mo gooto foolataa, Ñeeñuɗo e tagu Mun e toppitagol Mun e sari'a Mun.

(61) Si tawno Alla leptiranna yimɓe ɓen sabu tooñe e keeferaaku maɓɓe, O accataano neɗɗo maa kullun no ruuga ka hoore leydi. Ko woni tun, Himo nennitana ɓe haa e dumunna happaaɗo anndaado ka Makko. Si on dumunna hewtii, ɓe nennitantaake mo ɓe adintinantaake yeru yonta daɓɓo.

(62) Hiɓe waɗana Alla seniiɗo On kon ko ɓe añani ko'e-maɓɓe e ɓiɗɓe rewɓe, ɗemɗe maɓɓe ɗen wowla fenaande wiide hiɓe mari ka Alla jipporde moƴ- ƴunde, si tawii tun ko goonga ɓe immintinoyte wano wi'iraa. Pellet, hino woodani ɓe Yiite, pellet, ko ɓe accetee ɓe nder magge, ɓe yaltataa ton poomaa.

(63) Wallaahi! Gomɗi Men imminii Nulaaɓe e mofte adinooɓe ma an Nulaaɗo, seytaane cuɗani ɓe golle maɓɓe bonɗe ɗen, immorde e sirku e keeferaaku e geddi. Ko kanko woni walloowo ɓe aaƴaaɗo on Ñalnde Darngal, yo ɓe faabinor mo. Hino woodani ɓe lepte muusuɗe Ñalnde Darngal.

(64) Men jippiniraali Alqur'aanaare nden e maaɗa an Nulaaɗo, si wanaa fii yo a ɓannginan yimɓe ɓen kon ko luutondiri e mun ka tawhiidi e ka ummital e ka ñaawooje sari'a. Kadi, ko fii yo ndee Alqur'aanaare wonira peewal e yurmeende gomɗimɓe Alla e Nulaaɗo Makko on, ɓe gomɗini ko nde addi kon. Ko kamɓe nafitorta nde tigiri.

(65) Alla jippinirii ka senngo kammu toɓo, O wuurnitiri ngo leydi ndin yaltingol puɗi e mayri ɓaawo ndi laatinoo yoorundi. Wonii e jippinirgol ɗam ndiyam ka kammu, e yaltinirgol ɗam puɗi ɗin ka leydi, hujja ɓannginɗo kattal Alla ngal, wonannde yimɓe nanooɓe daalol Alla ɓe waajitora.

(66) Anndee hino woodani on ko waajitoron onon yimɓe ɓen, ka gelooɗi, e ka na'i, e ka dammi. Tawde Men yarnira on ɓiraaɗam yaltayɗam e geece majji, jllondirɗam e ƴiiƴam ko woni hakkunde deedi majji e ɓanli majji... e hoore ɗum fow, ɓiraaɗam ɗam yaltay laaɓuɗam welɗam welayɗam yarooɓe.

(67) Hino woodani kadi waaju e kon ko Men arsikata on immorde e dimɗe tamarooje e inabuuje ɗe moƴƴinirton siwran ko naɓata haqqil, ɗum wanaa ko moƴƴi. Hiɗon jogitora kadi ɗen dimɗe arsike moƴƴo mo nafitorton, wano tamaro yoorɗe, e zabiibu yoorɗe, e wiineeger e ɓalejam. Wonii e ko jantaa koo, hujja ɓannginɗo kattal Alla ngal e neema Makko on dow jeyaaɓe Makko ɓen, wonannde yimɓe haqqilooɓe, ko ɓen waajitorta.

(68) Joomi maa an Nulaaɗo, lonngini ngii, O tinndini ngii wonnde: Jaggan hoore-maa cuuɗi ka pelle, e ka leɗɗe, e kon ko yimɓe ɓen mahata ɓe sañña.

(69) Refti ñaamaa e kala ko yiɗuɗaa e dimɗe, naatiraa e ɗate e Joomi maa hollu-maa, newinaaɗe. Hino yalta e deedi ɗin ñaaki, njuumri sertundi noone (dane, boɗe, ekn), cellal no wonani yimɓe ɓen e ɗum, hiɓe ñawndira ndi nawnaaje. Wonii e ko lonngingol ngii ñaakii, e ndin njuuri yaltayndi e deedi majji, hujja ɓannginɗo kattal Alla ngal e toppitagol Mo fiyakuuji tagu Makko ngun, wonannde yimɓe miijitotooɓe, ko ɓen waajitorta.

(70) Alla tagirii on, ko aldah e yeru gadiido, refti O hunnay on tuma laje mon timmi. Hino e mooɗon on juutoowo duuɓi haa ka o ruttotoo e jaasuɗum nguurndam, woni nayeegu, hara huunde o anndit- taa. Pellet, Alla ko Annduɗo, huunde suuɗaaki Mo e golle jeyaaɓe Makko ɓen. Ko O Hattanɗo, Mo huunde ronkitaa.

(71) Alla seniiɗo On ɓurnii yoga mon e dow yoga e kon ko O arsiki on. O waɗi mon alɗuɓe e waasuɓe, koohoojo e maccuɗo. Ɓen ɓe Alla ɓurdini ka arsike wonaali ruttirooɓe arsike maɓɓe on e maccuɓe maɓɓe ɓen haa ɓen hawtida e maɓɓe fotugol e mayri. Ko honno ɓe jaɓirta kafidugol Alla e jeyaaɓe Makko ɓen ka tawata ɓe jaɓataa kafidude e maɓɓe geɓal fotayngal e maɓɓe? Ko honɗum e tooñe non? Ko honɗum e yeddugol neema Alla on ɓuri ɗum mawnude?

(72) Alla waɗanii on onon yimɓe ɓen, e nanndolla mon resondirɓe ɓe woowondiron. O waɗani on ɓen resondiraaɓe mon ɓiɗɓe e taaniraaɓe. O arsiki on kadi ñaameteeji, wano teewu, gabbee e teɓateeriiji laaɓuɗi. E hara ko meere sanamu nden ɓe gomɗinta? E ko neemaaji Alla ɗuuɗuɗi ɗi ɓe hattanaa moftude ɗin ɓe yeddata ɓe ronka yettirde Alla gomɗingol Mo Kanko tun?

(73) Ɓee sirkooɓe no rewa gaanin Alla, sanamuuji ɗi jogitaaki addangol ɓe arsike woo ka kammuuli wanaa kadi ka leydi. Ɗi alaa feere ɗum, tawde ko ɗi tafaaɗi darnaa ɗi alaa nguurndam wanaa fere ganndal.

(74) Onon ɓee yimɓe, wata on waɗan Alla yerondiraaɗi e ɗii sanamuuji ɗi nafataa ɗi lorrataa. Alla alaa nanndolla sakko kafidon Mo e mun ka dewal. Pellet, Alla ko annduɗo sifaaji Makko mawngu e timmal ɗin, onon non on anndaa ɗum, ko ɗum naɓata on e sirkangol Mo, waɗanon Mo yeruuji e sanamuuji mon ɗin.

(75) Alla piyirii misal ruttugol sirkooɓe ɓen: Maccuɗo jeyaaɗo, mo gayntaa haaju, mo alaa ko wintoo, e dimo mo Men okki immorde ka Amen jawdi halal, hara on waɗa ndi ko o yiɗi, himo wintora ndi gunndoo e kene no o yiɗiri. Ɓen worɓe ɗiɗo fotataa. Ko honnon non fonnanton hakkunde Alla Joomiraaɗo On waɗoowo ko yiɗi e Laamu Mun, e ɗin sanamuuji mon ɗi ɓokkaa? Yeettore woodanii Alla hannduɗo e yettoore! Si ko woni, ko ɓuri ɗuuɗude e sirkooɓe ɓen ɓe anndaa ko Alla hertori Allaagu ngun e reweede nen.

(76) Alla piyii misal goo kadi fii ruttugol ɓe, worɓe ɗiɗo: Goɗɗo e maɓɓe ko mboboojo, o nanataa, o wowlataa, o faamataa; ronkanɗo hoore-mun ronki nafude woɗɓe goo, kanko ko o donngal e hoore fawtiiɗo mo on; nokku kala ka on imminiri mo, o addataa moƴƴere, o waɗataa ko o habboraa. Hara on ɗon fotay e on hisuɗo nanɗe e kara, ɗuuɗa nafa, yamiroowo yimɓe ɓen nunɗal, ñiiɓuɗo e wonkii mun, wonɗo e laawol feeñungol ngol jilɓaa ngol ooñaakii? Ko honno fonnirton, onon ɓee sirkooɓe, hakkunde Alla sifroɗo sifaaji mawngu e timmal, e ɗin sanamuuji mon ɗi nanataa ɗi wowlataa, ɗi pooɗataa nafa ɗi huncataa lorra?

(77) Ko Alla tun heeranii anndugol ko wirnii ka kamuuli e ka leydi, wanaa gooto e tagu Makko ngun. Fiyaaku Darngal ngal -jeyaaɗum e wirɗiini ɗi O heerori- wonaali ka yaawugol arde mun si O faalaama ɗum, si wanaa yeru maƴaango yiitere, wurin ko ɗum ɓuri ɓaɗtaade. Pellet, Alla ko hattan- ɗo kala huunde, huunde ronkintaa Mo. Si O faandi- ke huunde, O wi'anay nde tun "Kun (laato)" nde laatoo.

(78) Alla yaltinii on, onon ɓee yimɓe ɓen, e deedi neeniraaɓe mon ɓen, ɓaawo nde yawtuɗon dumunna soweede, ko on entoy ko anndaa hay huunde, O waɗani on nanɗe ɗe naniron, e giiɗe ɗe yi'iron, e ɓerɗe ɗe haqqiliron, jortagol nde yettoton Mo e ko O neeminiri on kon.

(79) E ɓee sirkooɓe ndaaraali colli ɗin no eltiraa wiiru-gol non ka weeyo sabu ko Alla yeɗiri kon gabbitti e henndu newiindu? O anndini ɗi fontugol accita gabitti(bibje) ɗin? Jogitaaki ɗi haɗiɗi yanugol e ndun henndu si wanaa Alla hattanɗo On. Wonii e ngol eltugol jogitoo ɗin colli wata ɗi yanu, hujjaaji wonannde yimɓe gomɗinooɓe Alla ɓen, tawde ko kamɓe nafitorta hujjaaji ɗin ɓe waajitora.

(80) Alla seniiɗo On waɗanii on e cuuɗi mon ɗi mahirton kaaƴe ekn ñiiɓirde e fowtorde mon. O waɗani on kadi e guri gelooɗi ɗin e na'i ɗin e dammi ɗin tillisaaji cuuroy ka ladde, wano cuuɗi saare, hoyɗi ronndagol ka setagol mon yaha nokku goo, welɗi femmpude ka jipporɗe mon. O waɗani on kadi e leeɓi baali ɗin, e leeɓi gelooɗi ɗin, e leeɓi dammi ɗin ndaɗɗudi cuuɗi mon, e conci e cuddaa- je ɗe dakmitorton haa dumunna happpaaɗo.

(81) Alla waɗanii on e leɗɗe ɗen e mahoodiiji ɗin ko ɗowdinoɗon e nguleendi, O waɗani on e pelle ɗen dente wimmbooje e pammeeje ka suuɗoɗon ɓuuɓol e nguleendi e ayɓe. O waɗani on dolokkeeji e conci hottollo ekn fii ko daɗnditoron e nguleendi maa ɓuuɓol. O waɗani on conci daɗnditorɗi yoga mon ka hare, hara jogaaji ɗin hewtataa ɓanli mon ɗin. Ko wano Alla neeminirnoo on non ko yawti, O timminirta neemaaji Makki ɗin e dow mon, jortagol nde jebbilantoɗon Mo Kanko tun, hara on kafidaali Mo e goɗɗum goo.

(82) Si ɓe ɗuurnike e gomɗingol goongina ko addu-ɗaa kon, haray fawaaki ma an Nulaaɗo, si wanaa yottingol ko nulaɗaa yottinnde kon no ɓanngiri. Fawaaki ma duñugol ɓe e peewal.

(83) Sirkooɓe ɓen hino anndi neemaaji Alla ɗin e dow maɓɓe, wano nuleede Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun e maɓɓe; refti ɓe yeddira neemaaji Makko ɗin ronkude yettugol ɗi e fennugol Nulaaɓe Makko ɓen. Ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓeko yedduɓe (dullani) neemaaji Alla ɗin.

(84) Janto kadi an Nulaaɗo, ñalnde Alla immintinoyta e kala mofte Nulaaɗo maɓɓe on ko seeditoo e gomɗinal gomɗinooɗo maɓɓe on e keeferaaku yeddunooɗo maɓɓe on. Refti heeferɓe ɓen sakki- tantaake ngantinagol e ko ɓe wonunoo e keefeeru kon, wanaa kamaɓe woni ruttiteteeɓe aduna fii gollugol ko welata Joomi maɓɓe, tawde laakara ko galle hasboore, wanaa galle golle.

(85) Si tawii tooñuirɓe sirku ɓen yi'ii lepte ɗen, ɓe hoynantaake ɗen, wonaa ɓe nennitanteeɓe ɗe. Ko ɓe naatirooɓe ton luttugol haa poomaa.

(86) Si sirkooɓe ɓen yi'oyii ka laakara reweteeɗi maɓɓe ɗin ɗi ɓe rewaynoo gaain Alla, ɓe wi'a: Joomi amen, ko ɗii woni kafidaaɗi amen ɗi men rewayno gaanin Maa. Ɓe wi'ra ɗum fawugol e majji dolle boneeji maɓɓe ɗin. Kono Alla wowlina ɗin rewetee- ɗi maɓɓe, ɗi ruttira ɓe wiide: Onon ɓee sirkooɓe, ko on fenuɓe e rewugol Mo kafida e Alla ngol. Pellet, O alaa kafidiiɗo mo no rewee.

(87) Sirkooɓe ɓen jebbillo, ɓe yankinanoo Alla tun, kon ko ɓe fefindotonoo e nodditagol wonnde sanamuuji maɓɓe ɗin tefanoyay ɓe ka Alla mutira ɓe.

(88) Ɓen yedduɓe Alla, ɓe faddii woɗɓe goo e laawol Alla ngol, Men ɓeydiranii ɓe lepte ɗe ɓe hanndi ɗen, e hoore lepte goo, sabu ko bonni kon ɓe majjini woɗɓe goo.

(89) Janto kadi an Nulaaɗo, ñalnde Men immintinoyta e kala mofte, Nulaaɗo seeditoytooɗo e hoore maɓɓe e ko ɓe wonunoo e keeferaaku maa gomɗinal, Nulaaɗo jeyaaɗo e maɓɓe, wowloowo haala maɓɓe. Men adda maa an Nulaaɗo, ko seeditoo e mofte ɗen fow. Men jippinii e maaɗa Alqur'aana, fii yo nde ɓanngin kala ko hatonjini e ɓanngineede, immorde e halal e haram, mbarjaari e lepte, ekn. Men jippiniri nde ko fewna yimɓe ɓen e goonga, e yurmeende kala gomɗinoowo nden o gollira nde, e welo-welo gomɗimɓe Alla ɓen e kon ko ɓe habbitii e neema ñiiɓoowo.

(90) Tabitii Alla yamirii jeyaaɓe Makko ɓen nunɗal, nde tottata haqqeeji Alla ɗin e haqqeeji jeyaaɓe ɓen, hara kadi goɗɗo ɓurnaaka e hoore goɗɗo goo ka ñaawoore si wanaa hara ko no jojjiri. Himo yamira moƴƴingol, nde jeyaaɗo on waɗirta ko fawaaki mo kon -wano wintagol- yarlitaare e yaafanagol too- ñuɗo. Himo yamira kadi moƴƴoragol e joomiraɓe ɓadondiral ɓen ko ɓe hatonjinta e mun ko. E senngo goo, Himo haɗa kala ko kaani, wano konngol pankare maa kuuɗe jeeno. Himo haɗa kadi gaay e tooñe, e townitagol e yimɓe ɓen. Himo waajora on ko O yamiri on kon e ko O haɗi on e mun kon e ɗee Aayeeje, belajo'o, on taskoto waajitoron.

(91) Hunnee kala ahadi ndi ahoduɗon e Alla maa ndi ahoduɗon e yimɓe ɓen, wata on firtu goondooje mon ɗen ɓaawo ɗe tentinireede woondirgol Alla, gomɗii on waɗii Alla seeditaniiɗo on e hunngol ko woonduɗon kon. Pellet, Alla ko annduɗo ko gollo- ton: huunde e mun suuɗaaki Mo, O yoɓitoyay on ɗum.

(92) Wata on wonir e firtugol ahadiiji ɗin, njofooɓe faaɗuɓe haqqille, wano on debbo komoojo, tampunooɗo e harlugol hottollo makko kon: nde o gaynunoo harlude kon, o firti ko fow kadi o artiri no wa'unoo. O tampini hoore meere. Awa onon kadi, hiɗon jogitora goondooje mon ɗen janfondiro hak- kunde mon, fii yo mofte mon ɗen ɓuri mofte ayɓe mon ɓen doole e ɗuuɗere. Anndee Alla no jarribo- ra on huuɓnugol ahadiiji ɗin, anndugol si on laati-nay kaa on firtay ɗi? Ma Alla ɓannginanoy on Ñalnde Darngal, kon ko luutondiraynoɗon e mun aduna, O sennda hakkunde goonguɗo e meerente, goongiyanke e fenoowo.

(93) Sinno Alla muuyuno, O waɗayno on mofte goote, nanondirayɗe e goonga. Ko woni tun, Himomajji- nira nunɗal Makko ngal huccinirgol on Mo O muuyi e gooonga e hunnugol ahadi, O fewnira ɓural mak- ko ngal on Mo O muuyi. Ma on lannditoye Ñalnde Darngal, e kon ko luutondiraynoɗon e mun aduna.

(94) Wata on jogitor goondooje mon ɗen janfondiro hakkunde mon, jokkiron ɗum mbeleeɗe mon, firtiron ɗe no faaliraɗon, hunnon ko faalaɗon e majje. Anndee si on waɗii ɗum, koyɗe mon ɗen mortoto e laawol focciingol ngol ɓaawo nde ɗe tabitunoo e maggol, kadi, on meeɗiray lepte ɗen sabu majjugol mon e laawol Alla ngol majjinorɗon woɗɓe goo. Hino woodani on lepte cowanlle.

(95) Wata on waɗtitir ahadi Alla ndin jawkal fanɗungel e firtugol ndi ronka hunnude ndi. Anndee ko ko woni ka Alla kon immorde e ballal, e teetateeri aduna, e ko woni ka Makko laakara kon immorde e neemaa- ji duumotooɗi, ko ɗum ɓuri moƴƴande on e dii ko waɗtirton e coggu fanɗungu fii firtugol ahadi, si tawno hiɗon anndi ɗum!

(96) Ko marɗon kon onon ɓee yimɓe, immorde e jawle e wellitaare, e neemaaji fow ko ko lannata, ko ɗi ɗuuɗi woo non. Ko woni Alla kon kan e mbarjaari, ko ko heddoto. Ko honno ɓurnirton ko lannata e hoore ko heddotoo? Ma Men warjor ɓen muññiiɓe e hunnugol ahadiiji maɓɓe ɗin ɓe salii firtugol ɗi mbarjaari maɓɓe ndin, ko ɓuri moƴƴude e ko ɓe gollaaynoo e dewe. Men yoɓitira ɓe moƴƴere kala sappo yeru mayre, haa teemeɗɗe jeeɗiɗi, haa ɓura ɗumn cowe ɗuuɗi.

(97) Kala golluɗo gollal moƴƴal, harondiral e sar'ia, woni gorko maa debbo, hara ko o gomɗinɗo Alla, Ma Men wuurno mo aduna, nguurndam laaɓuɗam, wonndude e weltorgol ñaawoore Alla nden, e yonndinaare, e hawrindineede e peewal. Ma Men yoɓitiroy ɓe kadi njoɓdi maɓɓe ndin laakara, ko ɓuri moƴƴude e kon ko ɓe gollaynoo aduna e golle moƴƴe.

(98) An oo gomɗinɗo, si a faandike janngugol Alqur'aana, toro Alla nde moolat maa e sowonsi seytaane raɗaaɗo e yurmeende Alla nden.

(99) Kanko seytaane, mbawdi alanaa mo e ɓen gomɗimɓe Alla, ɓe fawi denndaangal fiyaakuuji maɓɓe ɗin e hoore Joomi maɓɓe tun.

(100) Anndee mbawdi makko ndin ko sowonsingol ɓen welduɓe e makko ɓe ɗoftii mo e bewre, e ɓen sirkiranooɓe Alla sabu ko o e bewre makko nden.

(101) Si Men lontinirii ñaawoore Aaye Alqur'aana lonto Aaya goo - Ko Alla ɓuri anndude ko O lontinta kon ka Alqur'aana ñenƴal Makko, annduɗo ko O lontintaa e mayre kon - Ɓe wi'a ontuma: An Muhammadu, ko a fenoowo baka e Alla. Si ko woni, ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe anndaa wonnde lontingol ngol, ko ñaawooree Alla yottoriinde ñenƴal Makko.

(102) Maakan ɓe an Nulaaɗo: Ko jippini O Alquraana ko jibriilu (yo o his), immorde ka Alla seniiɗo On, e hoore goonga mo faljere alaa e mu'un nde waylaa- ka nde waɗtitaaka. Ɗum, ko fii no o tabintinira giomɗimɓe Alla ɓen e gomɗinal maɓɓe ngal tuma kala nde kesum jippii e mayre, goɗɗum kadi lontinaa, kadi, ko fii no nde wonira feewirde maɓɓe e goonga, e welo-welo wonannde juulɓe ɓen, sabu ko nde heɓorta kon mbarjaari teddundi.

(103) Menen Meɗen anndi wonnde sirkooɓe ɓen hino wi'a wonnde: Muhammadu jom-kisyee on, ko neɗɗanke woni mo anndinnde Alqur'aana. Awa ɓe fenu ɗum, tawde ɗemngal ngal ɓe aaƴotoo ngal ko ajami, ndee Alqur'aanaare non, ko e ɗemngal Aarabu ɓanngungal jogingal fasinteegal toowngal nde jippori . Ko honno ɓe aaƴorta wonnde ko e ajamiyankeejo o anndiri nde?

(104) Pellet, ɓen ɓe gomɗinaa wonnde Aayeeje Alla ɗen ko iwruɗe ka Makko, O hawrindintaa ɓen e peewal fotde hiɓe haɓɓitii e ɗum. Hino woodani ɓe lepte muusuɗe sabu ko yeddiri Alla kon ɓe fenni Aayeeje Makko ɗen.

(105) Muhammadu (yo o his) wonaa fefindiiɗo fenaande e kon ko o addi immorde ka Joomi makko. Ko fefindotoo fenaande, ɓen ɓe goonginiraa Aayee Alla ɗen fii ɓe hulaa lepte ɓe jortaaki mbarjaari. Ɓen siforiiɓe keeferaaku, ko kamɓe woni fenooɓe ɓen, tawde ko ɗum woni ko ɓe woowi.

(106) Kala yedduɗo Alla ɓaawo gomɗinal makko - si wanaa on waawnaaɗo e yeddugol, o wowlira konngol keeferaaku ngol hara ɓernde makko nden no deeƴiri gomɗinal hooliro ngal Iimaan. Konnon, kala on mo ɓernde mun hentanii keeferaaku ngun, on suɓii ngu e hoore gomɗinal ngal, o wowliri ɗum ɗoftaare, haray ko o murtuɗo e lislaamu. Hino defii ɓen ɗon, tikkere immorde ka Alla, hino woodani ɓe kadi lepte mawɗe.

(107) Ngol murtugol maɓɓe e lislaamu, ko ko ɓe suɓori ko ɓe heɓata ngeenaari aduna kon fii ɓe yeddii e dow laakara. E wonnde Alla kan, O fewnirtaa yedduɓe ɓen e gomɗinal, wurin O hoynay fii maɓɓe.

(108) Ɓen siforiiɓe ɗin sifaaji murtugol ɓaawo nde gomɗinde, ko ɓen Alla noti e ɓerɗe mun ɓe faama- taa waaju, O noti kadi e nanɗe maɓɓe ɗen ɓe nanataa ko ɓe, O noti kadi e gite maɓɓe ɗen ɓe yi'ataa maandeeji tinndinayɗi e gomɗinal ɗin. Ko ɓen woni welsindiiɓe e sabuuji maloore emalki- seede ɗin, e kon ko Alla hebilani ɓe e lepte.

(109) Pellet, ɓe ɗon Ñalnde Darngal, ko kamɓe woni sooyuɓe sooynirimɓe ko'e-mun yeddugol ɓaawo nde gomɗinde gomɗinal naadaynooɓe ngal Aljanna si ɓe tabituno e maggal.

(110) Refti pellet Joomi maa an Nulaaɗo, ko Haforoowo Hinnotooɗo ɓen gomɗimɓe lo'inanooɓe, ferunooɓe Makka ɓe faade Madiina ɓaawo nde sirkooɓe ɓen tampinnooɓe ɓe jarribori ɓe e diina maɓɓe kan haa ɓe wowliri konngol keeferaaku ngol e hoore ɓerɗe maɓɓe ɗen no deeƴiri gomɗinal ngal, refti ɓe tiiɗnor e laawol Alla ngol, no konngol Makko ngol ɓamtora, konngol heeferɓe ɓen yana, ɓe muññii e tampere mun. Pellet, Joomi maa ɓaawo nde tam- pere nde ɓe tampinaa, e lepte ɗe ɓe leptiraa haa ɓe wowli konngol keeferaaku ngol, ko O Haforanoowo ɓe, Hinnotooɗo ɓe, tawde ɓe ko wowliraali ngol si wanaa fii ɓe doola.

(111) Janto an Nulaaɗo, ñalnde kala neɗɗo arata himo wennja fii hoore-makko e woɗɓe goo, hakkee ko fiyaaku on mawni, wonkii kala yoɓee njoɓdi ko ki golli kon e moƴƴere e bone. Kamɓe ɓe tooñirtaake ɗuytaneede moƴƴi maɓɓe, wanaa kadi ɓeydanee- de bonɗi maɓɓe.

(112) Alla piyii misal hoɗo Makka ngon: Nde wonno hoolinoonde nde hulaa yimɓe mun, deeƴirnde e yimɓe seraaji mayre ɓen, arsike mayre on no ardirana nde nokku kala e neweende. Kono yimɓe mayre nden njeddi neemaaji Alla ɗin e dow maɓɓe ɓe ronki yettude Mo, Alla yoɓitiri ɓe heege e kulol tiiɗungol, feeñringol e ɓalli maɓɓe ɗin ɗenƴere e maƴaango, haa ɗum wontira ɓe wa conci maɓɓe, sabu ko ɓe laatinoo hiɓe huuwa golle keeferaaku e fennugol.

(113) Gomɗii arii e yimɓe Makka ɓen, Nulaaɗo jeyaaɗo e maɓɓe, mo ɓe anndiri hoolaare e goongugol, on woni Muhammadu (yo o his), kono ɓe fenni mo e ko jippiniraa kon e makko immorde ka Joomi makko. Lepte Alla ɗen jipporii e maɓɓe heege e kulol, tawde ko ɓe tooñirɓe ko'e-maɓɓe yollagol e halkaare, tuma ɓe sirkannoo Alla, ɓe fenni Nulaaɗo Makko on.

(114) Ñaamee onon jeyaaɓe ɓen, e kon ko Alla arsiki on, kala ko dagii e ñaamugol, yettiron neemaaji Alla ɗin ɗi O neemini e mon, qirritanagol ɗi Alla, yiiliron ɗi e ko welata Mo, si wonii ko Kanko tun rewoton on kafidata Mo e goɗɗum goo.

(115) Alla harminanii on ñaamuugol kala : ko kullun maayukun jiibi, e ƴiiƴam rufaaɗam, e kose-wii ngii fow maggii, e kala ko hirsiraa ɓaɗtorgol ko woori Alla. Ko harminaa kon, ko si tawii feere goɗɗum goo no woodi, si tawii lor ñaamugol ɗi yanii e goɗɗo, o ñaamiri ko aldaa e faale ñaaugol tun ko harmi, maa yawtugol keeri laruura ɗin; haray bakkaatu fawaaki mo, tawde pellet, Alla ko Haforoowo, Himo haforana mo e kon ko o ñaami ɗon, Hinnotooɗo mo kadi, tawde O daginanii mo ñaamugol ɗum tuma o heɓi laruura.

(116) Wata on wi'u, onon ɓee sirkooɓe, ko ɗemɗe mon sifotoo e fenugol hoore Alla : Ɗum ɗoo no dagii, ɗum ɗoo no hari, fii no fefindoron fenaande e hoore Alla, harmingol ko O harminaa, maa dagin- tingol ko O daginaa. Pellet, ɓen fefindotooɓe fenaande e hoore Alla, ɓe malirtaa ko ɗaɓɓetee, ɓe daɗetee ko huletee.

(117) Ko dakamme seeɗaajo woodani ɓe e jokkugol mbeleeɗe maɓɓe ɗen aduna, hino woodani ɓe non Ñalnde Darngal, lepte muusuɗe.

(118) E hoore Alyahuudaaɓe ɓen kan, Men harminno ko Men fillani maa kon (wano ka Aaya 156 nder cortewol An-'Aami ngol). Men tooñiraano ɓe harmingol ɗin, si ko woni, ko kamɓe wonunoo e tooñirde ko'e-maɓɓe faggitagol ko leptata ɓe; Men yoɓitiri ɓe bewre maɓɓe nden, Men harminiri ɗi e maɓɓe yagginirgol ɓe.

(119) Refti pellet, Joomi maa an Nulaaɗo, wonannde ɓen huuwirɓe boneeji ɗin majjere battane majji, hay si tawii non ɓe tewi, kono ɓe tuubani Alla ɓaawo ɗen kuuɗe maɓɓe bonɗe, ɓe moƴƴini golle maɓɓe ɗe ɓe bonnunoo ɗen, pellet, Joomi maa, ɓaawo ngol tuubugol maɓɓe ɗon, ko Haforanoowo ɓe junuubi, Hinnotooɗo ɓe.

(120) Pellet, Annabi Ibraahiima laatino moftuɗo jikkuuji moƴƴi, duuminooɗo e ɗoftaare Alla, ooñinooɗo e kala diina si wanaa diina lislaamu kan. O meeɗaali jeyeede e sirkooɓe ɓen.

(121) O laatino yettaynooɗo neemaaji Alla ɗin e dow makko. Alla suɓorike mo Annabaaku ngun, O fewniri mo e diina lislaamu fotondirka kan.

(122) Men okki mo ka aduna Annabaaku, e mantoore moƴƴere, e ɓiɗɗo moƴƴo. Kanko on ka laakara, ko o jeyaaɗo e moƴƴuɓe ɓe Alla marani ɓen darjaaji toowuɗi ka Aljanna.

(123) Refti Men wahayini e maaɗa an Nulaaɗo, wonnde: Jokku diina Ibraahiima kan ka tawhiidi, e ka daɗndinagol e sirkooɓe ɓen, e ka noddangol diina Alla kan gollira sar'ai Makko on; kan diina ooñiika e kala diinaaji ɗin si wanaa diina lislaamu kan. O meeɗaali jeyeede e sirkooɓe ɓen, ko bajjinnooɗo Alla o wonunoo.

(124) Anndee mawningol fii aseweere nden ko e Alyahuuda'en ɓen luutondirɓe e mayre waɗiranaa farilla, fii no ɓe hettorana dewal ngal nden ñalnde, ɓaawo nde ɓe majji fii jumaare nden nde ɓe yamiranoo hettanagol. Pellet, Joomi maa an Nulaaɗo, ko ñaawoyoowo hakkunde maɓɓe Ñalnde Darngal, e kon ko ɓe luutondiraynoo e mun, O yoɓita kala e ko hanndi kon.

(125) An Nulaaɗo, noddir e diina Joomi lislaamu kan an e ɓen gomɗimɓe jokku ɓe ma, no noddirteeɗo on faamira o jebbiloo, e laaɓal-reedu jilliɗum rerɗingol e hulɓingol. Wennjiraa ɓe no ɓuri e moƴƴirde, konngol e miijo e haala-laaɓuka. Fawaaki ma fewnugol yimɓe ɓen, ko fawi maa ko yottingol e e maɓɓe. Pellet, Joomi maa, ko Kanko ɓuri anndude on majjuɗo e diina lislaamu, ko Kanko kadi ɓuri anndude feewuɓe e lislaamu ɓen. Wata a naɓir wonkii maa e maɓɓe ninse fii ɓe gomɗinaali.

(126) Si on faandike leptugol gaño mon, haray leptiree mo yeru ko o waɗi on kon ko aldaa e ɓeydugol ɗon. Ko si on muññike non ka waawunoɗon yottaade ɗon, pellet haray ko ɗum ɓuri moƴƴannde muññiiɓe e mon ɓen.

(127) Muñño an Nulaaɗo! E kala ko heɓata maa e lorra maɓɓe. Hawrineede ma e muñal wonaali, si wanaa ko wune ummaade e Alla. Wata a suno e ko hee- ferɓe ɓe ɗuurnoto maa. Wata a ɓiɗtor kadi ko ɓe fewjata fii maaɗa.

(128) Pellet, Alla no wonndi e ɓen hulirɓe Mo accugol geddi, e ɓen moƴƴinirooɓe dewe ɗen e ɗoftagol ko ɓe yamiraa. Himo wonndiri e maɓɓe ballal e semmbineede.