(1) Halkaare e perte ngoodanii ustooɓe peese.
(2) ɓeen peesanteeɓe ummaade woɓɓe ɓe ɗaɓɓa timminaneede hakke mum en timmuɗo ko aldah e ustaare.
(3) Siɓe ɓetanii aade en wolla ɓe peesani ɓe, ɓe usta, ko nih yimɓe Madiina ngonruno saanga fergo Nelaaɗo-yo o his- faade e mum en.
(4) E ɓe golloobe ɗe pankare pellitaani wonde maɓe ummitine faade e Alla?.
(5) Na woodani haasboore e njobdi ñalngu teddungu ngam ko woni ko heen e musibbaaji e kul huli.
(6) ñande yimbe ummanii jom tago fof ngam haasbeede.
(7) Huunde nde wonah no mbaadanirɗon nih wa*i wonde ummital alah caggal maayde, ko woni ko deftere faajireeɓe nani ka to ɓuri leesɗude ka leydi.
(8) Hol ko anndin Ma-aan nelaaɗo-hol ko woni sijjiin?.
(9) Pellet deftere mum en ko winndaande, nde uytetaake nde ɓeydetaake.
(10) Halkaare e perte woodanii e oon ɗo ñalngu fennuɓe ɓen.
(11) ɓeen fennooɓe ñalaande njobdi nde, nde Alla yoɓata heen jiyaaɓe makko golle mum en ka aduna.
(12) Fennatah oon ɗo ñalngu si wonah palguɗo keerol, keewdo bakkaat.
(13) Si aayeeje amen tellinaaɗe e nelaaɗo Amen janngaama e mum, o wi*a: Ko tinndi leƴƴi gadiidi, wonah ko ummii ka Alla.
(14) Huunde nde wonah no fennooɓe mbaadaniri nih, kono muuri ɓerɗe maɓɓe koɓe paggatii ko e goopi, ɓe nji*iraani goongo ɓerɗe mum en.
(15) Ko goongo kamɓe de koɓe haɗaaɓe yiide joomi mum en ñande darnga.
(16) Refti kamɓe koɓe naatooɓe yiite, ɓe tampa e nguli henge.
(17) Refti ɓe wi*e ñande darnga sekndorde ɓe: ɗe lepte kawruɗon ɗe de woni ko pennatna ɗon ka aduna nde nelaaɗo habri on.
(18) Huunde nde wonah no,mbaadinirɗon nih wonde haasboore e njoɓdi ngaratah, deftere ɗoftiiɓe nani ka Illiyiina ko toon woni to martaba ɓurɗo toowde.
(19) Hol ko anndin Ma-aan nelaaɗo-hol ko woni Illiyyiina?.
(20) Pellet deftere mum en ko winndaande, nde uytetaake nde ɓeydetaake.
(21) Ina seedoo nde deftere ɓadiiɓe kala kammu ummaade e malayka en.
(22) Pellet ɓeen heewa golle lobbe e ɗoftaare ina e neema duumiiɗo ñande darnga.
(23) E dow leece cuɗaaɗe koɓe ndaarooɓe faade e joom mum en, e kala ko welnata pittaalimum en.
(24) Si a yi*iiɓe nji*a e geece mum en batte neema ngam lobbere e yooɗde.
(25) Na yarnaɓe liggatooɓe mum en dola mbo mbaɗirkon mum omndaa.
(26) Balangol misku na uura haa e haaɗtirde mum, e ndii njoɓdi teddundu yo daɗandirooɓe daɗandir heen, tawa ko e gollude ko welata Alla, e accude ko tikkinta Mbo.
(27) Njaram ɗam na jille e seewnde Tasniim.
(28) Ndeen ko seewnde ɓurnde toowde ka aljanna laaɓde pos, denndaangal goonɗinɓe na njara heen.
(29) ɓeen faajirinɓe sabu koɓe ngonnoo e keefeeru, hoɓe njalatnoo goonɗiɓe ngam jalkitde ɓe.
(30) Siɓe mbirtiima goonɗiɓe ɓe ngona e ɓiiñandirde ngam jalkitde e saboote.
(31) Siɓe nduttiima ka koreeji mum en ɓe ndutto koɓe weltorɓe koɓe ngoni ko e keefeeru e sabootde goonɗinɓe ɓe.
(32) Siɓe ceediima juulɓe, ɓe mbi*a: pellet ɓee ko majjuɓe gaa e laawol peewal, sabu accude ɓe diine baabiraaɓe mum en.
(33) Alla wakkilaani ɓe reende golle mum en haa ɓe kaala haala mum en ko.
(34) ñande darnga goonɗinɓe Alla njala heeferɓe hono noɓe njaldatnooɓe ka aduna.
(35) E leece cuɗaaɗe hoɓe ndaara ko Alla heblani ɓe e neema duumiiɗo.
(36) Ko goongo yoɓraama heeferbe golle mum en ɗebe ngollatno ka aduna lepte koynooje.